"Nenormalna" tržišta - Da li smo pred novim finansijskim slomom?

Članak pod naslovom "Pred slomom" vjerovatno ne bi privukao toliko pažnje da nije objavljen u prestižnom nedeljniku Der Spiegel. Da li je na finansijskim tržištima zaista nastao novi balon i da je li je pred vratima nova kriza?

Dionice, obveznice, nekretnine i luksuzna roba (gitara Gibson Les Paul iz 1958. godine našla je kupca po cijeni od 400.000 USD), svugdje ista priča: cijene idu gore. Štediše se teško mogu pomiriti s činjenicom da su kamate u bankama nula ili čak negativne, tako da su sve više spremni da preuzmu rizik, i bez obzira na upozorenja da se možda stvara novi balon traže šansu na finansijskim tržištima. Budući da su svi očekivali da će Donald Trump dodatno podstaći rast američke ekonomije nakon američkih izbora, posebno u Njujorku, bikova kretanja su još izraženija.

Prije gotovo osam godina, 9. marta 2009. godine, Dow Jones je završio dan na 12-godišnjem dnu, na 6.547 poena. Od tada pa do danas, njegova vrijednost porasla je za više od 200%. Osmogodišnjem optimizmu još nema kraja. Nobelovac Robert Shiller, koji je prije deset godina tačno predvidio kolaps američkog tržišta nekretnina (koje je bilo glavni krivac za finansijsku krizu), smatra da je ovaj put, međutim, drugačije, jer su investitori manje naivni, ne žude toliko za kratkoročnim profitom nego su više dugoročno usmjereni.

Zasluge (ili krivicu) za ovu situaciju imaju prije svega centralne banke. FED je već okrenuo ploču i počeo ciklus zatezanja kamata, ECB (bilans je u samo dvije i pol godine povećan sa 2.000 na 3.700 mlrd EUR) nastavlja da promoviše politiku otkupa državnih obveznica. To je razlog zašto se čini da su razmjere na tržištima obveznica još nenormalnije.

Poznati ekonomist Nouriel Roubini ističe da se time stvara najveća ludost. Slika je potpuno izobličena: za Australiju, koja ima zdrav ekonomski rast i nisku zaduženost (39%), investitori traže 2,7% prinos za 10-godišnje obveznice ove zemlje, što je više nego u Italiji, koja ima zaražen bankarski sistem i dug od 130% BDP-a.