Raž sve interesantnija ratarima - Manje zahtjevna od pšenice, pogodna i kao sirovina za bioelektrane

Zbog nestabilne i nepredvidive cijene pšenice, proizvođači u posljednje vrijeme traže druge kulture koje će da siju umjesto nje. Osim uljane repice, sve interesantnija je i raž. Pogotovo stočarima, jer mogu da je koriste za silažu.

Nedavno je u Srbiji otvorena bioelektrana u banatskom selu Botošu, koja će raž koristiti kao energent za proizvodnju struje.

Cijena pšenice u žetvi u Srbiji prošle godine bila je oko 15 dinara (oko 23 pfeninga). Sada je plaćaju dva dinara više, ali to je i dalje manje od onoga što bi proizvođačima, kako kažu, donijelo bar "pozitivnu nulu", kad već zarade nema. Zbog toga poljopivrednici probaju da siju i druge kulture, prenosi IloveZrenjanin.

- Posljednjih godina se povećavaju površine na kojima se sije raž. Proizvođači pronalaze neku svoju računicu. Raž ima niz pozitivnih osobina i u poređenju sa pšenicom tolerantnija je na lošije uslove za razvoj. Na kiselijim zemljištima, na kojima pšenica ne uspjeva, raž može da bude i te kako dobar usjev. Takođe, može da se gaji i na većim nadmorskim visinama. Dobro je da postoji interes proizvođača za uvođenje ove kulture, jer je poželjno da u sjetvenoj strukturi jedan usjev bude strnjina - kaže Zorica Rajačić iz Poljoprivredne stručne službe Zrenjanin.

Raž je manje zahtjevna kultura od pšenice, a kada je riječ o prihrani usjeva traži manje đubriva od pšenice. Iako se površine na kojima se sije raž povećavaju, to je i dalje jako malo u odnosu na sve ostale ratarske kulture.

Raž je posebno interesantna stočarima. Ali, ne kao zrelo zrno, već dok je u zelenoj masi jer se pripremom silaže od raži smanjuju troškovi proizvodnje mlijeka. Osim što proivodnja raži za silažu daje dobre prinose, ona omogućava drugu žetvu na istoj parceli.

- Prošle godine sam dobio oko 23.500 kilograma senaže po hektaru. Imao sam i drugi usjev. To je bio kukuruz, on je rodio oko 5-6 tona po hektaru. Raž je dobar predusjev. Ima specifičan miris i korovi ne idu u nju. Raž se ne prska, skoro da i nema prihrane. Ove godina sam raž posijao na 17 hektara i to je dovoljno za moju farmu - objašnjava Jugoslav Tomić, stočar iz Stajićeva.

Interesovanje za proizvodnju raži posebno raste i zbog bioelektrane iz banatskog sela Botoša koja je koristi kao gorivo. Zadruga Mladost iz istog sela posijala je ovu kulturu na oko 60 hektara. Proizvodnju na dodatnih 40 hektara je ugovorila sa kooperantima.

Proizvođači sjemena obećavaju prinose od oko 80 tona po hektaru za raž i sirak zajedno.

- Na 100 hektara koliko smo mi ove godine opredijelili za tu proizvodnju prinos bi, po toj računici, trebalo da bude 8.000 tona. Pod pretposavkom da jedna tona daje 200 kubnih metara biogasa s ovim prinosima godišnje možemo da računamo na proizvodnju 1,6 miliona metara kubnih biogasa. Potrošnja motora u bioelektrani je oko 250 metara kubnih po času, tako da nam raž i sirak sa 100 hektara zemlje obezbjeđuju 3.000 megavat sati godišnje - kaže Jovan Filipović, direktor Mladosti, i dodaje da tih 100 hektara podmiruje 60% potreba bioelektrane.