RETROSPEKTIVA 2016 - Investicije u oblasti SAOBRAĆAJA koje su izazvale najveće interesovanje korisnika eKapije

Investicioni tim eKapije uradio je analizu i formirao rang listu investicija i investicionih ideja koje su izazvale najveće interesovanje/čitanost naših korisnika u 2016. godini. Rezultati su veoma interesantni, neki očekivani, mada ima i dosta iznenađenja, tako da smo upravo zbog toga odlučili da ove informacije podijelimo sa vama.

Predstavljamo vam najzanimljivije projekte u kategoriji SAOBRAĆAJA.

Ako želimo stabilno planiranje završetka Koridora 5C, akcize su neophodne ali nisu jedini izvor prihoda. Postoji više izvora oko kojih treba ozbiljno ispregovarati i izanalizirati, pa akcize možda ne budu ni potrebne. Ne mislim da je to veliko opterećenje za građane, ako sredstva idu za izgradnju infrastrukture koje građanima opet donose korist, rekao je pred sam kraj 2016. godine Adnan Terzić, direktor preduzeća Autoceste FBiH.

Vlast u BiH je insistirala da se poveća akciza na gorivo što je uslov aranžmana sa MMF-om. Tada su se "digli" i ugledni ekonomisti koji su upozoravali da se na taj način ne dolazi do potrebnog novca za gradnju novih dionica. Zakon je blokiran, akciza nije povećana, a prolongirana je tranša MMF-a od 155 mil KM.

Analizirajući urađeno i buduće planove, Terzić je dao prognozu da Koridor 5C može biti završen u narednih osam godina, a samo za tunel Prenj trebaće pet godina. Novih dionica u 2017. neće biti, sem dijela Odžak-Svilaj i novih 10 km autoputa na toj dionici.

Godinu za nama obilježile su i vijesti o i dalje prisutnim zastojima za izgradnju mosta na Savi, a bilo je zapinjanja kod mosta Bratunac-Ljubovija.

Da vidimo šta je sa putevima koji nas spajaju ili razdvajaju od Evrope i svijeta.

Svakako da su na prvom mjestu čitanosti vijesti o tekućim i planiranim radovima na Koridoru 5C. Pred sam kraj godine EBRD je odobrila zajam od 76 mil EUR za finansiranje izgradnje dionice Svilaj – Odžak na sjeveru zemlje i dionice Donja Gračanica – Klopče blizu Zenice u centralnom dijelu BiH.

Na ljeto su krenule i pripreme za gradnju tunela Prenj u dužini od deset kilometara, koji se nalazi na dionici Konjic – Mostar Sjever, a procijenjena vrijednost gradnje cjelokupne dionice je oko 740 mil KM. Mediji su pisali da je ta dionica najskuplja i najteža za realizaciju, a na kraju je usvojena ideja da se probija planina i time skrati put od Konjica do Mostara za 18 kilometara.

Ovih dana Evropska investiciona banka (EIB) analizira poslove oko izgradnje dionice autoceste između Zvirovića i Počitelja, što uključuje i izgradnju mosta preko Neretve. Potpisivanje ugovora i cijeli posao je zaustavljen, iako je kompanijama Euro Asfalt i Strabag komisija, koje je vrednovala radove, dodijelila posao zanemarujući prigovore. Naime, širokobriješka kompanija Hering, kao i zagrebački Konstruktor, imali su povoljniju ponudu za izgradnju autoceste, uključujući i most preko rijeke Neretve u dužini gotovo jednoga kilometra. Umjesto konzorcija Hering - Konstruktor, posao je dodijeljen sarajevsko-austrijskom konzorciju Euro Asfalt-Strabag. Cjelokupna investicija ove dionice inače vrijedi 100 mil EUR i novac je odboren.

Druga pozicija je pripala skoro otvorenoj dionici autoputa Doboj-Prnjavor nazvanim 9. januar. Na dionici od Prnjavora do Doboja, dugoj 34 km, izgrađen je nekoliko velikih i malih mostova, nadvožnjaka, podvožnjaka, propusta, te jedan tunel. Najveći i najznačajniji objekat na ovoj dionici je most preko rijeke Bosne, u mjestu Kladari kod Doboja. Izgradnja pomenute dionice finansirana je kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) od 185 mil EUR. Do kraja 2017. godine kompletan autoput 9. januar trebalo bi da bude otvoren za saobraćaj u ukupnoj dužini od 72 kilometra.

Trećeplasirani je most na Savi kod Svilaja koji je počeo da se gradi u septembru prošle godine. Ukupne dužine 640 metara i širine 29 metara, sa po tri predviđene trake za svaki smjer povezaće BiH i Hrvatsku preko Save.

Ukupna vrijednost projekta je 22,3 mil EUR, a predviđeni rok izgradnje je dvije godine. Izvođači radova su zagrebački Viadukt i Hering iz Širokog Brijega.

Veliko interesovanje čitalaca javilo se i kada je objavljena vijest da je Turska spremna finansirati brzu cestu Sarajevo-Beograd i to je dospjelo na četvrtu poziciju naše liste. Čini nam se da nije realno da već neki radovi krenu u ovoj godini, kako je ministar Šarović najavljivao, ali realizaciju ideje svakako jedva čekaju privrednici obje zemlje. Ministarka građevine Srbije Zorana Mihajlović je rekla da je njihov priroritet da brza cesta ide od njihovog Koridora 11 iz Požege prema Užicu i dalje prema Višegradu, a da od naše strane očekuje da vidi je li to prihvatljivo za BiH.

Iako su moguće dvije varijante (prva je da put ide na sjever preko Bijeljine, a druga da ide preko Višegrada) ministar komunikacija i prometa BiH Ismir Jusko treba obaviti potrebne konsultacije u Ministarstvu saobraćaja u FBiH i RS i usaglasiti potencijalni pravac.

Na petoj poziciji je autoput od Bijeljine ka Brčkom. U oktobru je objavljena vijest da se nastavljaju pregovori sa kineskom kompanijom China Road & Bridge Corporation za izgradnju ove dionice dužine 31 km. Inače, dionica počinje sa zapada od granice sa Brčko Distriktom (kod Popovog polja, veže se na planirani koridor u Distriktu), te nastavlja prema Bijeljini i završava oko 9 km od Bijeljine na granici sa Republikom Srbijom.

Šestoplasirani liste čitanosti je mostarski aerodrom koji ulazi u novi investicioni zamah. Biće obnovljen putnički terminal, a nabavljaju i opremu za prihvat aviona, putnika i roba, koja je neophodna kako bi zadržali poziciju međunarodnog operatera. Planiraju i da uvedu niskotarifne letove do Beča i Istanbula, rekao je za eKapiju direktor aerodroma Mario Raspudić. Trenutno sa aerodroma u Mostaru postoje tri linije za Rim, Bari i Napulj. Riječ je o čarter letovima koje organizuje agencija Air Service.

U godini za nama aktuelna je bila i buduća brza cesta Neum Stolac, te se našla na našoj sedmoj poziiji. Prvi radovi, koji će biti finansirani kreditom Svjetske banke i Evropske investicijske banke, se očekuju vrlo brzo, rekao je nedavno federalni ministar prometa Denis Lasić. Kako domaće, tako i inostrane kompanije, dostavile su ponude u novembru prošle godine. Radovi na LOT 1 će uključivati asfaltiranje dionice Stari Neum – Babin Do dužine 5,3 km, izgradnju ceste Babin Do - Oštrovac dužine 1,7 km i izgradnju tunela Oštrovac dugog 190 metara, dok će radovi na LOT-u 2 uključivati izgradnju dionice Oštrovac – Broćanac dužine 5 km.

Osmoplasirana je I transverazala u Sarajevu o kojoj se govori već godinama, jer je cilj rasteretiti saobraćaj do Vogošće. Premijer KS Elmedin Konaković je najavio da će radovi početi u 2017, a očekuje se da će ova investicija koštati 215 mil KM. Tu je prva poddionica od Kranjčevićeve ulice do Velešića, zatim od Velešića do Bara, kao i od Bara do tunela Kobilja Glava. Tunel Kobilja Glava je najkraća, ali najzahtjevnija poddionica na Prvoj transverzali stoga i najskuplja. Izgradnja ovog tunela, koji će biti dug oko 700 metara, procijenjena je na ukupno 70 mil KM.

Još jedan most na Savi, tačnije kod Gradiške, našao se na našoj listi, na devetoj poziciji. Ministri na nivou BiH i RS su u decembru akcentovali da je sve urađeno sa strane BiH i da se čeka hrvatski potez kako bi se raspisao konačan tender.

Na sastanku u septembru konstatovano je da je najveća prepreka za izgradnju mosta ta što Hrvatska nije obezbijedila novac za taj projekat, a za koji im treba 64,7 mil ERU. Sama izgradnja mosta koštaće oko 32 mil EUR i zajednički će je finansirati Hrvatska i BiH, odnosno RS, a ostali novac Hrvatskoj je potreban za izgradnju saobraćajnica i pristupnih puteva. Ono što je sigurno jeste da je Evropska komisija spremna da kroz svoje fondove finansira izgradnju ovog mosta u iznosu od 85 odsto, ali Hrvatska treba da podnese zahtjev.

Sarajevo je sa svojom obilaznicom zauzelo deseto mjesto. Firme Euro-Asfalt i ŽGP započele su izgradnju LOT-a 2c, posljednje dionice Sarajevske zaobilaznice, koja će kružni tok u Briješću spajati sa ulicom Safeta Zajke. Međutim, gradnja ove dionuice u novembru je stala zbog imovinsko-pravnih odnosa. Ugovor je inače vrijedan blizu 9,5 mil KM od čega je potrošeno dvije trećine.

Nove investicije planira i sarajevski aerodrom te se našao na jedanaestoj poziciji. Menadžment najavljuje izgradnju nove poslovne zgrade na ukupnoj dužini od 3.600 m2 u kojoj će biti prebačene određene službe i administracija. Ranije se pisalo da je planirana i rekonstrukcija piste vrijedna 21 mil KM i gradnja brze izlazne rulnice što će koštati oko 4 mil KM.

Dvanaestoplasirana investicija prema čitanosti je autoput Banjaluka-Mliništa za čiju je gradnju ugovor potpisan prošle jeseni između Autoputeva RS i kineske kompanije Power China – Sinohydro.

Tuzlanski aerodrom dospio je na trinaestu poziciju, a ova godina će i za ovaj aerodrom biti u znaku noviteta. Aerodrom će prošiti putnički terminal, izgraditi objekte Uprave za indirektno oporezivanje BiH i Granične policije BiH, kao i carinsko skladište za avionsko gorivo. Inače, Wizz Air sada iz Tuzle leti za Malme, Dortmund, Ajndhoven, Memingem, Bazel, Geteborg, Frankfurt (Hahn), Stokholm (Skavsta), Bilund u Danskoj i Berlin. Biće uvedene i linije ka Londonu, a od marta 2017. u Bratislavu, Keln, Fridrihshafen, Nirnberg i Vaksjo.

Odmah poslije tuzlanskog na četrnaestom mjestu dolazi Aerodrom Banjaluka, koji pravi ozbiljne planove da postane regionalni kargo centar. Do jeseni 2017. trebalo bi da bude izgrađeno novo kargo skladište, a žele proširiti i aerodromsku zgradu. Dio novca ide i u kupovinu aerodromske opreme. O vrijednosti svih ovih investicija nisu htjeli da govore, mada se ranije u medijima pominjala cifra od 7 mil KM.

Poslije aerodroma, vraćamo se opet na drumove, pa se na petnaestom i šesnaestom mjestu našle investicije u tunel Karaula i autoput Banjaluka-Prijedor-Novi Grad.

A listu završavaju južna sarajevska longitudinala, Luka Brčko, podzemna garaža kod sarajevske Vijećnice, granični prelaz Bijača i brza cesta Mostar - Livno.

Pogledajte kompletnu rang listu investicija u kategoriji SAOBRAĆAJ i uporedite koliko se ona slaže sa nekim vašim razmišljanjima, ocjenama i procjenama.

I još nešto, da li ste vidjeli koji projekti su izazvali vašu pažnju u kategoriji NEKRETNINE, INDUSTRIJA, TRGOVINSKI CENTRI, SPORT, TELEKOMUNIKACIJE i IT, ZDRAVSTVO, POLJOPRIVREDA I PREHRAMBENA INDUSTRIJA, TURIZAM i ENERGETIKA?