Imaju li dobrovoljni penzijski fondovi u BiH perspektivu?

Prvi dobrovoljni penzijski fond u Republici Srpskoj počeće rad za nekoliko mjeseci, najavili su iz Društva za upravljanje penzijskim rezervnim fondom RS.

Osnivanje fonda najavljivano je još od 2008. godine, ali obećanja nisu ispunjena.

- Očekujemo da ćemo u narednom mjesecu podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za rad. Nakon što dobijemo dozvolu agencije i upišemo se u sudu slijedi dozvola za osnivanje dobrovoljnog penzijskog fonda. Očekujem da ćemo svu proceduru završiti u narednih nekoliko mjeseci - rekao je za ATV Darko Lakić, direktor Društva za upravljanje penzijskim rezervnim fondom RS.

Ideja je da korisnici, u skladu sa mogućnostima, tokom radnog vijeka preko fonda sami sebi uplaćuju novac. Tako bi, u slučaju da projekat zaživi, pod stare dane, uz redovnu penziju, imali i dodatna iznadprosječna primanja.

Procjene kažu da ako radnik u dobrovoljni fond mjesečno uplaćuje 100 maraka, uz godišnji prinos od 4% za 40 će imati penziju od oko 690 maraka. Sve to, naravno, u zavisnosti od inflacije i globalnih finansijskih kretanja.

Predsjednik Udruženja penzionera RS Rade Rakulj kaže da je to dobra prilika samo za one koji tek počinju svoj radni vijek.

- To se i ne podrazumijeva za one koji imaju 50 godina, nego za one koji su mlađi od 50 godina. Oni bi mogli očekivati nešto od tih ulaganja - kazao je Rade Rakulj, predsjednik Udruženja penzionera RS.

Oni koji ipak odluče da uplaćuju novac u dobrovoljni fond – kad odu u penziju biraće da li žele da podignu sve odmah ili da novac troše u ratama.

Ekonomisti tvrde da takvi fondovi nemaju perspektivu u Bosni i Hercegovini.

- Situacija na tržištu kapitala je takva da ti fondovi očigledno ne mogu da vrše funkciju jer njihova prevashodna funkcija je da sakupljaju domaće štednje i ulaganje u hartije od vrijednosti domaćih investitora. Ukoliko bi bilo koji fond, pa i penzioni prikupljao novac u RS a investirao u Njemačkoj mislim da društvena uloga takvog fonda i ne bi bila u skladu sa našim očekivanjima - kazao je ekonomski analitičar Goran Radivojac.

Ipak, čini se da vrijeme za osnivanje dobrovoljnog fonda nikad nije bilo povoljnije. Očigledno je da građani imaju novca jer statistika kaže da štednja u bankama konstantno raste.

U Bosni i Hercegovini sredinom prošle godine bila je veća od 10 milijardi maraka. Ipak, zbog konstantnog smanjenja kamate štediše imaju dobar razlog da, uz banke, traže i druge alternative.