Na tender za izgradnju Pelješkog mosta javilo se 12 svjetskih konzorcija i pojedinačnih kompanija

Hrvatske ceste krajem ovog ili početkom sljedećeg mjeseca objavit će imena kompanija koje ulaze u drugi krug konkursa za izgradnju Pelješkog mosta. Na konkurs se javilo ukupno 12 konzorcija i pojedinačnih kompanija koje žele ovaj projekt.

Među prijavljenima su eminentne svjetske građevinske kompanije, a prvi put na konkurs u Hrvatskoj javile su se i pojedine kineske kompanije. Prema informacijama Jutarnjeg lista, na konkurs se javila samo jedna hrvatska firma, zagrebački Viadukt i to s francuskim Bouyguesom. Njemački Strabag jedina je kompanija koja se samostalno javila na konkurs.

Na konkurs zajednički su se javili američki Bechtel i turska Enka koji su gradili autoput Bosiljevo-Sveti Rok, a tu je i talijanski Astaldi koji je izvodio radove na autoputu Zagreb-Goričan. On se na konkurs javio s turskom kompanijom Ic Içtaş, a oni su zajednički gradili most preko Bosfora.

Kako prenose hrvatski mediji, na konkurs se javio konzorcij koji predvodi španska Comsa koja trenutno gradi željezničku prugu Gradec-Sv. Ivan Žabno. Tu su i grčka kompanija Aktor koja je u konzorciju s južnokorejskim Daewoom, francuski Eiffage, talijanski Cimolai, španjolski Obrascon. Kako doznaje Jutarnji list, na konkurs su se javila dva kineska konzorcija: jedan predvodi China Road and Bridge Corporation, a drugi Sichuan Road and Bridges Corporation.

Prema riječima njihovih sagovornika, radi se o uglednim i svjetski poznatim građevinskim firmama koje su u mogućnosti realizirati ovaj projekt. U prvom krugu svi oni moraju dokazati da su tehnički i finansijski spremni ispuniti uvjete konkursa, a u drugom krugu oni koji prođu predaju svoju finansijsku ponudu. Uz sami most, u konkurs je uključena i izgradnja 1.780 metara pristupne ceste s kopnene strane i 800 metara ceste s pelješke strane.

Ponuđena cijena izgradnje mogla bi daleko premašiti procijenjenu vrijednost projekta od 1,756 milijardi kuna, koju je u konkursu predvidio investitor Hrvatske ceste. Naime, ovako nisku cijenu eventualno bi mogle ponuditi kineske kompanije, ali i to je upitno. Stručnjaci upozoravaju da je realna cijena ovog projekta oko 300 miliona eura, odnosno oko 2,2 milijarde kuna.