Elektroinženjere školujemo za put u inostranstvo - Firme iz RS vape za školovanim IT stručnjacima

Elektroinženjeri za kojima vlada ogromno interesovanje na tržištu rada mahom odmah poslije diplomiranja u RS odlaze u inostranstvo privučeni velikim platama i šansama za usavršavanje, zbog čega ovdašnje firme veoma teško uspijevaju doći do vrhunskih stručnjaka u ovoj oblasti.

Elektrotehnički fakulteti univerziteta u Banjaluci i Istočnom Sarajevu imaju najveću stopu zaposlenosti kadra kojeg proizvedu, ali je sve veći problem njihovo zadržavanje u RS. Dekan Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci Branko Dokić kaže da veliki broj domaćih firmi traži elektroinženjere, ali da ih nema dovoljno u RS. Dokić kao primjer navodi Istraživačko-razvojni institut RT-RK čije je sjedište na ovom fakultetu. Institut zapošljava oko 80 inženjera i trenutno im je potrebno još 120 inženjera, a do kraja 2018. godine primiće dodatnih 200.

- Kada bi se svi koji sada završavaju elektrotehnički fakultet zaposlili samo kod njih opet ih ne bi bilo dovoljno. To je tek jedan primjer za problem nedostatka elektroinženjera - kaže Dokić.

Situacija će, ističe on, biti sve teža, jer je i u svijetu sve veća potreba za programerima i IT stručnjacima.

- Imamo fenomen. Predstavnik jedne firme ponudio je mladima da se upišu na smjer računarski inženjering, kao i stipendije od 200 KM. Međutim, niko nije htio. S druge strane, mnogi se upisuju na fakultete gdje nakon diplomiranja kucaju na razna vrata i traže veze za zaposlenje - dodaje Dokić.

Elektrotehnički fakultet u Istočnom Sarajevu godišnje u prosjeku upiše oko 100 studenata, a diplomira od 30 do 40, što je nedovoljno da bi bile zadovoljene potrebe tržišta rada. Dekan ovog fakulteta Zoran Ljuboje kaže da svi njihovi diplomci veoma lako dolaze do zaposlenja, a posebno oni koji završe smjer računarstvo i informatika.

- Apsurd je da su nam na fakultetu već dugo potrebna dva asistenta iz informatike i da nikoga od naših diplomaca nismo uspjeli zadržati i zaposliti. Jednostavno neće, jer imaju mnogo bolje ponude na stolu. Mnogi naši bivši studenti su pronašli dobro plaćene poslove u firmama u RS, a veliki broj njih otišao je u Beograd ili Novi Sad. Odvele su ih veće plate - ističe Ljuboje i dodaje da mnoge firme trebaju kvalitetne programere i IT stručnjake tako da za mlade koji odluče studirati elektrotehniku nema bojazni da se po završetku studija neće moći zaposliti.

Menadžer za razvoj poslovanja u banjalučkoj IT kompaniji Lanaco Dragan Ninić kaže da u idućoj godini planiraju zaposliti 50 visokoobrazovanih radnika IT struke i ostalih profila.

- Kroz program srednjoškolske prakse motivišemo mlade u ranoj fazi za interesovanje prema IT industriji. Tu je i naš program stipendija u kojem imamo 50 stipendista, koji ostvaruju pravo na zaposlenje u kompaniji poslije završetka školovanja - ističe Ninić.

On naglašava da je problem sa nedostatkom ovog kadra globalne prirode i da ne čudi što se sa njim susreće i RS.

- Kod nas je konkurs otvoren svih 365 dana u godini, jer prilikom procesa selekcije nemamo dovoljan broj kandidata - naglašava Ninić.

Tačan broj elektroinženjera koji su posljednjih godina napustili RS nema nijedna ustanova, ali na fakultetima i u branši ističu da se radi o velikim brojevima.

Promocija

Zoran Ljuboje kaže da elektrotehnički fakulteti u RS školuju veoma perspektivna zanimanja, ali da i dalje nema dovoljno interesovanja mladih.

- Od proljeća ćemo svršenim srednjoškolcima promovisati sve naše studijske programe nadajući se da će prepoznati šansu i da ćemo ih privoljeti da studiraju kod nas - istakao je Ljuboje.

Broj nezaposlenih diplomiranih inženjera elektrotehnike i prosječna dužina čekanja na posao

1 - smjer jaka struja - jedan mjesec

3 - telekomunikacije - godina i osam mjeseci

3 - elektrotehnika i komunikacije - devet mjeseci

3 - mehatronika - tri mjeseca

4 - elektroenergetika - godina

6 - računarska tehnika i automatika - dvije godine i četiri mjeseca

7 - automatika i elektronika - godinu i deset mjeseci

10 - informatika - dvije i po godine