Rastu zasadi "drveta budućnosti" u BiH - Prva stabla paulovnije biće spremna za industrijsku upotrebu za pet godina

- Sadnice paulovnije kupuju ljudi koji imaju nekvalitetnu zemlju i koja se godinama na obrađuje, zatim kupci koji žive u inostranstvu i nisu u mogućnosti da svoja imanja obrađuju, a ne žele da im zakorove. Poznato je da paulovnija ne zahtijeva mnogo posla i obaveza, pa im se ona čini jako prihvatljivom, a i isplativom, kad sagledaju njene prednosti u računici.

Iako u Bosni i Hercegovini još ne postoji tržište za paulovniju, Nikolić kaže da im se u posljednje vrijeme javlja sve više preduzeća.

- To su eko-deponije, vlasnici fabrika koji žele da postave pojaseve od paulovnije, opštine, rudnici i termoelektrane koje vrše rekultivaciju zemljišta nakon vađenja rude.

U industriji namještaja u svijetu paulovnija se koristi kao poluproizvod. Iako je o primjeni tog drveta u industriji na našim prostorima još rano govoriti, Nikolić ističe da očekuje saradnju na tom polju.

- Svi zasadi su jako mladi, u trećoj godini rasta. Pod dobrim uslovima, stabla će dostići 20 m visine i 42 cm obima debla (mjereno u visini grudi) za 5 do 7 godina, a biće spremna za industrijsku upotrebu (do 1 m3 drveta u deblu) za 8 do 10 godina. Siguran sam da ćemo u neko dogledno vrijeme ostvariti kontakte sa firmama koje se bave preradom drveta.

(Pero Nikolić) U prvom i jedinom rasadniku paulovnije u BiH, može da se kupi kvalitetan in vitro sadni materijal sa garancijom. Naime, hibridi za uzgoj paulovnije nastaju isključivo in vitro tehnologijom, za koju naš sagovornik kaže da je jedina sigurna proizvodnja.

- In vitro tehnologijom biljke se kloniraju, sve su iste i imaju iste nasljedne osobine, što kod paulovnije znači – prava stabljika i brz rast. Korišćenje sadnog materijala koji je dobijen iz sjemena je besmisleno, a i u mnogim zemljama zabranjeno, jer su to, uglavnom, invazione vrste koje mogu da ugroze domaću floru. Sjeme nije sposobno da u potpunosti naslijedi genetski materijal – objašnjava Nikolić.

Paulovnija je listopadno drvo koje raste i do pet puta brže od ostalih. Zrelost za visokokvalitetno drvo dostiže u osmoj godini, dok, poređenja radi, topola postiže zrelost nakon 15-20 godina, hrast nakon 30-40, a bor nakon 70-75 godina. Tajna brzog rasta je u njenim velikim listovima prečnika i do 70 cm. Samim tim drvo upija više svjetlosti i ima izrazitu sposobnost pretvaranja ugljen-dioskida u vodu i biljne šećere kroz proces fotosinteze.

Vladnik rasadnika Agroplan kaže da je paulovnija laka za obradu i smatra se kvalitetnim tehničkim drvetom.

- Daska dobijena od ovoga drveta je lagana, ali čvrsta i ne puca nakon dugog stajanja. Paulovniju nije potrebno sušiti u sušari, jer se za 30 dana na prirodnoj temperaturi osuši sama.

Inače, paulovnija nije previše zahtjevna biljka. Voli osunčane parcele i uspijeva na nadomorskoj visini do 1.000 metara. Nepohodno je da zemljište nije močvarno, glinasto i kiselo. Nakon sječe, stablo se obnavlja iz sopstvenog panja, i tako do čak sedam ciklusa eksploatacije.

Cijena kubika paulovnije na svjetskom tržištu kreće se od 300 do 800 dolara, u zavisnosti od klase samog drveta, odnosno poluproizvoda.

- Uzmimo da je to u našim uslovima 100 evra po jednom stablu. Na jedan hektar sadi se otprilike 700 stabala paulovnije, što znači da je zarada samo sa te površine оkо 70.000 evra. Ovakvu računicu potkrepljuje i činjenica da se Kinezi biznisom sa paulovnijom bave više od 1.000 godina - navodi Nikolić.

Poznavaoci paulovniju nazivaju "drvetom budućnosti" upravo zbog isplativosti njenog uzgajanja.

Nikolić planira i da osnuje udruženje za uzgoj paulovnije, kako bi je što lakše i brže plasirali na tržište kada za to dođe vrijeme. Kako kaže, fokusiraće se na proizvodnju biomase za pelet, kao i kvalitetne daske za drvnu industriju.

Široka primjena

Paulovnija se koristi za izradu nameštaja, krovne konstrukcije, muzičkih instrumenata, čamaca, dasaka za jedrenje, dijelove aviona i brodova, igračaka, lamperije i brodskog poda koji mogu da kisnu, sauna...

Cvijet paulovnije koristi se u kozmetici i farmaciji, a kako je pun nektara, zasadi su odlični i za pčelare. Služi i za ishranu stoke, a smatra se da je kao stočna hrana hranljivija od lucerke. Ako se opalo lišće prekrije zemljom, dobije se kvalitetan humus za đubrenje.

Paulovniju zovu i fabrikom kiseonika zbog veličine i količine listova, a pretpostavlja se da jedno stablo proizvede kiseonika koliko potroši 60 ljudi. Idealna je i za pošumljavanje goleti, naročito u područjima ugroženim erozijom i krtičnim područjima sa čestim odronima i klizištima, jer korijen ide u dubinu i do 15 metara. Značajna je energetska sirovina i koristi se za proizvodnju peleta i bioetanola.

Zbog lakoće, paulovnija je našla svoje mjesto i u transportu, pa se danas palete i sanduci proizvode od ovog drveta, što transport čini znatno jeftinijim.

Možda niste znali i da Porsche i Audi koriste paulovniju za dekoraciju unutrašnjosti automobila. O njenom uzgoju postoji još zanimljivih podataka - u Kini, odakle vodi porijeklo, postoji običaj da se, kada se rodi žensko dijete, zasadi stablo paulovnije. Pred njenu udaju, stablo se siječe i od njega se pravi namještaj za miraz.

Još bez prerade u BiH

Vladnik rasadnika Agroplan Pero Nikolić smatra da jedan od razloga što paulovnija nije našla primjenu u BiH, to što nadležne institucije nisu prepoznale korist i dobre osobine drveta. Potrebno je, kaže, da se resorna ministarstva i šumarska struka uključe, i daju svoj doprinos u promociji ovog drveta.

Nikolić je optimističan i nada se da će primjena paulovnije uskoro doživjeti veliku ekpanziju, naročito kao izvor održive energije i ekološki prečistač vazduha i zemljišta.

- Svjedoci smo borbe cijelog svijeta protiv klimatskih promjena i kako pronaći zamjenu fosilnim gorivima kao velikim zagađivačima, te sve većem angažmanu svjetske zajednice na polju zaštite životne sredine i upotrebi bioenergije. U Republici Srpskoj već postoje opštine gdje se gradske toplane ne zagrijavaju mazutom i ugljem. Te toplane su prešle na ekološko zagrijavanje i sada koriste pelet.

Fokus na domaće sirovine

Ante Begić, direktor Grupacije šumarstva i drvne industrije pri Privrednoj komori FBiH, kaže da je cilj šumarstva u ovom entitetu fokusirati se na domaće vrste.

- Naše prirodno bogatstvo je naš najveći kvalitet. Topola i vrba su poznate kao brzorastuće vrste drveta. Ne treba vjerovati svemu što se priča o paulovniji. To je zabluda da nakon svega nekoliko godina može da se koristi kao furnirski trupac. Dovoljno je iznijeti podatak da je to kinesko drvo, a Kina je među najvećim uvoznicima drveta u svijetu. To nije nimalo naivna zemlja, do sada bi sigurno osmislili strategiju kako da postanu jedni od najvećih izvoznika - ističe Begić.

Vedrana Džudža