Namirnice pred istekom roka pune deponije u BiH - Trgovci žele da osmisle koncept doniranja viška hrane

- Za samo prvih deset mjeseci ove godine imali smo na deponiji ukupno 416 tona robe s isteklim rokom trajanja - potvrdio je Novo Grujić, direktor DEP-OTA, preduzeća koje upravlja regionalnom deponijom.

Velike količine hrane svakodnevno pune deponije u mnogim gradovima BiH, umjesto da se one namirnice koje se mogu iskoristiti nađu na trpezama.

U Hrvatskoj je, na primjer, nedavno otvoren Food outlet, odnosno market u kojem se po veoma niskim cijenama mogu kupiti namirnice sa greškom u pakovanju ili one pred istekom roka trajanja.

- Radnje, koje bi bile namijenjene prodaji samo ovih proizvoda po niskim cijenama, teško da se mogu realizovati na našim prostorima, jer ne bi ostvarivale promet kojim bi pokrile troškove i dažbine - istakao je Bogdan Marjanović, predsjednik Asocijacije samostalnih trgovaca regije Banjaluka.

Ipak, postoji drugi način. Kako kaže, trgovci bi rado nekome pomogli i vjeruju da se uz dobru organizaciju mogu preusmjeriti viškovi hrane onima kojima je najpotrebnija.

- Treba samo dobro osmisliti koncept, a mi smo zainteresovani. Uvezivanje trgovina preko naše asocijacije, humanitarnih organizacija, kao i sanitarnih službi ili nekoga ko bi kontrolisao hranu, bi dovelo do rezultata - naglašava Marjanović.

Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, takođe smatra da ne postoji razlog zašto se višak robe ne bi dao u dobrotvorne svrhe i da je potreban samo razgovor s trgovcima, kao i dobra organizacija.

- Nekom penzioneru koji ima 200 KM primanja, porodici s više članova, ali i svim potrošačima, i te kako bi značila, ako ne radnja, onda rafa s hranom kojoj ističe rok i sa sniženim cijenama - ističe Murisa Marić, direktor Udruženja potrošača Don iz Prijedora, dodajući da tu niko nije na gubitku.

Da ima i pojedinaca, kao i preduzeća koji doniraju hranu, svjedoče i brojni primjeri Udruženja Mozaik prijateljstva iz Banjaluke.

- Skoro je jedan čovjek imao u porodici smrtni slučaj i donio je sa sahrane sve što je ostalo od hrane, koju smo isti dan podijelili našim korisnicima. Jedna gospođa donijela je nekoliko paketa zamrznute hrane jer putuje i neće biti tu nekoliko mjeseci - priča Tamara Kekerović, sekretar Udruženja Mozaik prijateljstva, dodajući da i pojedine firme daju značajan doprinos.

U organizaciji Crveni krst Banjaluka nemaju takva pozitivna iskustva. Iako svake godine pokreće akciju "Solidarnost", tokom koje šalje zahtjev za saradnju, počevši od škola, privrednih društava, tržnih centara do odbornika i poslanika, odziv je slab.

- Mali broj firmi reaguje, a dešava se da donesu hranu dva dana pred istek koju ne smijemo podijeliti. Najveći doprinos daju oni koji i sami malo imaju, pa donesu litar ulja, kilogram šećera - kaže Željkica Ilić, sekretar banjalučkog Crvenog krsta.

Ona vjeruje da kod naših preduzetnika i građana ima humanosti, samo ju je potrebno pokrenuti.