Kazne za kršenje rokova plaćanja roba i usluga - Šta donosi novi Zakon o finansijskom poslovanju FBiH koji stupa na snagu 1. januara

Zakon o finansijskom poslovanju koji je Parlament FBiH usvojio u junu počeće se primjenjivati od 1. januara 2017. Njegovom primjenom trebalo bi da se smanji nelikvidnost preduzeća u FBiH te da se uvede red u izvršavanje novčanih obaveza.

Zakon o finansijskom poslovanju odnosi se na sve pravne osobe koje obavljaju djelatnosti s ciljem ostvarenja dobiti, a u skladu s propisima o privrednim društvima, kao i fizičke osobe koja samostalno obavljaju privrednu djelatnost.

Zakon nalaže da uprava svakog preduzeća mora preduzeti određene radnje u tačno definisanom roku u slučaju neadekvatnosti kapitala. Neadekvatnost kapitala nastala je u privrednom društvu ako je na dan sastavljanja finansijskih izvještaja gubitak tekuće godine zajedno s prenesenim gubicima dostigao polovinu visine osnovnog kapitala društva.

Konkretno, za privredno društvo čiji je osnovni kapital 2.000 KM svaki gubitak veći od 1.000 KM dovešće do neadekvatnosti kapitala. Novčana kazna ukoliko uprava ne provede propisane mjere kada je kapital postao neadekvatan iznosi 1.500 do 3.000 KM. Cilj ovih odredbi je sprečavanje nepokrivanja i gomilanja gubitaka iz godine u godinu.

U slučaju kad je kapital društva postao neadekvatan, uprava je dužna:

1. U roku od osam dana analizirati uzroke nastanka neadekvatnosti kapitala i predložiti mjere potrebne za ostvarenje adekvatnosti kapitala te ih dostaviti nadzornom odboru koji je dužan dati mišljenje u roku od osam dana od dana prijema.

2. Započeti provođenje mjera koje su u njenoj nadležnosti (pronalaženje adekvatnih izvora finansiranja) i za koje je dobila saglasnost nadzornog odbora.

3. Nadzorni odbor odmah saziva skupštinu društva i predlaže provedbu mjera koje su potrebne za ostvarenje adekvatnosti kapitala (npr. smanjenje osnovnog kapitala društva radi pokrivanja nepokrivenih gubitaka).

Posebne promjene odnose sa na rokove plaćanja i uvođenje kazni za njihovo kršenje.

Tako je propisano da je rok za plaćanje 30 dana ako nije posebno ugovoren između dvije strane. Rok plaćanja dvije strane mogu ugovoriti do 60 dana, a ako ugovaraju duži rok plaćanja, koji nikako ne može biti duži od 360 dana, dužnik je obavezan izdati povjeriocu neopozivu bankarsku garanciju naplativu na poziv bez prigovora ili avaliranu mjenicu.

Posebna novina jeste uvođenje kazni za one koji krše rokove plaćanja. Do sada, ako vam klijent ili kupac odbija platiti uslugu ili robu, mogli ste pred nadležnim sudom pokrenuti parnični postupak.

No, novim zakonom propisuje se da inspektori Porezne uprave mogu kazniti dužnika koji krši rokove plaćanja. Tako je predviđena kazna za pravni subjekt u slučaju da kasni sa plaćanjima između 5.000 i 15.000 KM, a odgovorna osoba u pravnom subjektu kaznit će se kaznom između 1.500 i 3.000 KM. Također, propisane su i novčane kazne ako pravni subjekt i odgovorna osoba odbiju učestvovati u postupku nadzora.

Treća oblast koja je regulisana Zakonom je nelikvidnost tj. utvrđivanje nelikvidnosti i postupanje u uslovima nelikvidnosti. Nelikvidnost je stanje nemogućnosti izvršavanja dospjelih obaveza. U smislu ovog Zakona Društvo je nelikvidno:

1. Ako kasni više od 30 dana sa isplatom plaće i pripadajućih obaveza džavi (poreza i doprinosa) i ako kasni više od 60 dana u izvršenju kratkoročnih obaveza čiji iznos je veći od 20% od iznosa njegovih kratkoročnih obaveza objavljenih u finansijskom izvještaju za prethodnu godinu.

2. U stanju nelikvidnosti ne smiju se obavljati nikakva plaćanja izuzev onih koja član 18. Zakona definiše kao nužna. Vršenje plaćanja mimo onih koja su nužna u stanju nelikvidnosti kažnjava se novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 KM.

Mjere finansijskog restrukturiranja radi ponovne uspostave likvidnosti moraju se preduzeti najkasnije u roku od 60 dana od nastanka nelikvidnosti. Nedonošenje mjera restrukturiranja kažnjava se novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 KM.

Važno je napomenuti da će se obračunski načini plaćanja: cesija, asignacija, preuzimanje duga i sl. nakon stupanja zakona na snagu morati evidentirati putem redovnih računa. Nepostupanje u skladu sa ovom odredbom zakona kažnjava se novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 KM.