Sudski sporovi "rastežu" stečajeve - Stečajni postupci u prerađivačkoj industriji RS traju do sedam godina

Dugogodišnji stečajni upravnici, iz svog iskustva, kažu kako na dužinu trajanja nekog stečajnog postupka najviše utiču sudski sporovi u toku stečaja, ali i neriješeni imovinsko-pravni odnosi koji usporavaju postupak.

- Stečajni postupak je po zakonskim propisima hitan, ali je praksa pokazala da stečajni postupci u RS traju znatno duže u odnosu na zakonom propisanu dužinu trajanja - konstatovano je u prijedlogu strategije. Iz ovog dokumenta, koji je nedavno usvojila Vlada RS, vidljivo je da je u RS od 2009. do 2015. godine otvoreno ukupno 147 stečajnih postupaka nad preduzećima prerađivačke industrije.

- U istom periodu zaključeno je ukupno 200 stečajnih postupaka, među kojima su i stečajni postupci koji su otvoreni prije posmatranog perioda, odnosno prije 2009. godine - navodi se u prijedlogu ove strategije.

Logično, najviše stečajeva je u tom periodu otvoreno na području koje pokriva Okružni privredni su u Banjaluci, i to ukupno 62, zatim na području trebinjskog suda 28, Okružnog privrednog suda Bijeljina 23 stečaja, a na području Doboja 21, dok je na području koje pokriva Okružni privredni sud Istočno Sarajevo u tom razdoblju pokrenuto 13 stečajnih postupaka.

U dokumentu se navodi da se stečaj u nekom preduzeću pokreće u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti. Međutim, u praksi su prisutni slučajevi da su preduzeća bila platežno nesposobna i po nekoliko godina, a da stečajni postupak nije pokrenut. Upravo to dovodi do gomilanja obaveza i smanjenja vrijednosti preduzeća.

- Dosadašnja praksa je pokazala da se poreske obaveze u stečajnim postupcima naplate tek oko 10% od vrijednosti potraživanja, a dio koji se ne naplati po zaključenju stečajnog postupka se otpisuje", konstatuje se u prijedlogu strategije i dodaje da dugotrajnost stečajnih postupaka značajno povećava troškove postupka, što negativno utiče na stepen namirenja povjerilaca.

Imajući sve ovo u vidu, u prijedlogu Vladine strategije se navodi da je u narednom periodu potrebno pravovremeno pokretati stečajne postupke i ubrzati njihovo sprovođenje, kako bi se preduzeća sačuvala od propadanja i omogućila naplata povjerilaca u najvećem procentu.

- U cilju održanja poslovanja stečajnog dužnika u stečajnom postupku treba razmotiri mogućnost za sprovođenje postupka reorganizacije. S tim u vezi, prioritetno treba pristupiti sprovođenju novog zakonskog okvira u oblasti stečaja, odnosno novog Zakona o stečajnom postupku RS, kojim su stvoreni preduslovi za kvalitetnije i brže sprovođenje stečajnih postupaka - istaknuto je u prijedlogu ove strategije.

Dušan Kovačević, dugogodišnji stečajni upravnik, istakao je da na dužinu stečajnih postupaka najviše utiču dugotrajni sudski sporovi, koji se vode u toku stečaja i koji ih na taj način usporavaju.

- Drugo, tu je i pitanje neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, problemi kada je imovina pod hipotekom i onda je normalno da to sve traje godinama - rekao je Kovačević.

Prema njegovim riječima, najduži stečaj koji je vodio trajao je do tri godine, a najteži mu je bio postupak u banjalučkoj Fruktoni, ali je naglasio da je svaki stečaj za sebe karakterističan.

Kada je u pitanju novi Zakon o stečajnom postupku RS, on je rekao da on najviše ide u prilog tome da se izvrši predstečajni postupak, odnosno da se kroz reorganizaciju pokušaju spasiti firme od posebnog društvenog interesa i da nakon toga mogu poslovati.

- Ali iz mog ličnog iskustva, ako od 100 firmi dvije-tri uspiju, dobro je - smatra Kovačević.


147 stečajeva otvoreno u RS od 2009. do 2015. godine

62 stečaja na području banjalučke regije u tom periodu

10 odsto iznosi naplata poreskih obaveza u stečajnom postupku