U BiH ima nafte, ali nema novca za istraživanje

Hazim Hrvatović, direktor Federalnog zavoda za geologiju i predsjednik Savjetodavnog stručnog tijela za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u FBiH, za Faktor kaže kako prema zaključcima svih dosadašnjih istraživača potencijal za istraživanje nafte i plina u našoj zemlji zaista postoji.

- Na području Bosne i Hercegovine pronađene su prirodne pojave nafte i plina koje su i bile razlog da su istraživanja nafte započeta prije 120 godina. Većina ih je vezana za terene sjeverne Bosne, posebno planine Majevice, te Hercegovine. U Rudniku soli u Tuzli, gdje je završena eksploatacija, nađeni su nafta i asfalt. Na dijelu Majevice, Tuzlanskog bazena i Posavine, u mnogim istražnim bušotinama, nađeni su nafta, plin, asfalt i ozokerit (zemni vosak koji se nalazi obično s naftom) - govori Hrvatović.

Dodaje kako je, međutim, izdašnost bila mala i nedovoljna za ekonomičnu eksploataciju.

- Prema zaključcima svih dosadašnjih istraživača, potencijal postoji, a mišljenje je bazirano na relativno malom stepenu istraženosti. Zasnovano je najvećim dijelom na površinskoj geologiji, malom broju bušotina i laboratorijskim analizama. Zbog visokih cijena naftnih istraživanja i velikog rizika koji ih prati, FBiH nije u mogućnosti da izdvoji sredstva za istraživanje nafte i plina. Zbog toga je opredjeljenje Federacije BiH da u skladu sa zakonskom regulativom pokrene postupak dodjele koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i plina - rekao je Hrvatović.

Malo stručnjaka

Pojašnjava da osnovni principi dodjele koncesije trebaju biti održivost, konkurentnost, domaći resursi, zaštita okoliša, zdravlje stanovnika i transparentnost.

- Federacija BiH nema posebno školovane stručnjake ni opremu za istraživanje nafte i plina. Postoji određen broj stručnjaka u Federalnom zavodu za geologiju i Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli, koji imaju znanje i iskustvo iz geologije koje se može iskoristiti u istraživanju nafte i plina - kaže Hrvatović.

Proračun rezervi oko 200 milion barela

Hrvatović ističe da su prirodne pojave nafte na planini Majevici, koje su otkrivene 1889. godine, bile glavni povod za početak naftno-geoloških istraživanja u Bosni i Hercegovini.

- Istraživanja su, uz prekide, trajala sve do 1992. godine. Tokom 1989. i 1990. godine intenzivirana su i na području Dinarida gdje su radili stručnjaci američke firme Amoco Petroleum Company. U tom periodu, stručnjaci engleske firme ECL (Exploration Consultants Limited) uradili su studiju "Procjena regionalnih istraživanja Sjeverne Bosne". U studiji je, uz ostalo, data ocjena potencijalnosti istražnog prostora, izvršena rejonizacija po perspektivnosti, te dat orijentacioni proračun rezervi od oko 200 miliona barela za izdvojena perspektivna područja - govori Hrvatović za Faktor.