Siva ekonomija košta državu stotine miliona maraka - Poslodavci kažu da su preopterećeni nametima

Prema podacima Poreske uprave Federacije BiH (FBiH), u akcijama sprovedenim od septembra prošle godine kontrolisane su ukupno 6.203 firme i utvrđeno je da njih 1.002, odnosno 17 posto, nisu imale odobrenje i poslovale su u zoni sive ekonomije. U tim kontrolama, kako navode, zatečeno je 2.218 radnika koji nisu bili prijavljeni i za koje nisu uopće uplaćivani doprinosi.

Takvo stanje dovodi do milionskih gubitaka u budžetu, ističu u Poreskoj upravi FBiH, te dodaju da bi smanjenje sive ekonomije za samo 1% dovelo do povećanja bruto društvenog proizvoda (BDP) godišnje u FBiH za oko 187 mil KM.

Prema podacima Svjetske banke i drugih organizacija, procjenjuje se da se siva ekonomija u BiH, odnosno rad bez prijavljivanja, kreće u iznosu od oko 30% BDP-a, a prethodnih godina se procjenjivalo da je bila i dosta veća.

Radnici koji nisu prijavljeni, a koji su pristali govoriti za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pod uslovom zaštite identiteta, tvrde da se osjećaju kao "moderni robovi", ali da ne smiju da se bune iz straha da ne izgube posao.

- Osjećam se kao moderna vrsta roba, s fakultetskom diplomom, s obzirom da nemam niti jedno ljudsko ili profesionalno pravo. Nemam pravo na liječenje, penziju… To je život na kratke staze, bez mogućnosti da se planira bilo šta - kaže jedan od njih.

S druge strane, poslodavci navode da su porezi na plate u BiH mnogo veći nego u drugim zemaljama u Evropi, te da je teško ekonomski izdržati plaćanje doprinosa svim radnicima.

U Poreskoj upravi FBiH tvrde da je siva ekonomija posljedica korupcije, loših zakonskih rješenja ili poreskih osnovica, kao i neadekvatnih i sporih sankcija.

- Prema trenutnoj situaciji, kaznena politika je takva da je više isplativo da se plate kazne za neprijavljivanje radnika nego da se posluje u zakonskim okvirima. Kako ne postoji pouzdana statistika koliko se ekonomskih aktivnosti u BiH odvija u neformalnim tokovima, ni mi ne možemo dati neke konkretnije procjene - kažu u Poreskoj upravi FBiH.

Problem visokih nameta

U Udruženju poslodavaca FBiH navode kako su firme preopterećene nametima, s obzirom da se veliki broj njih koristi za "ispravljanje budžetskih deficita".

- Postoji oko 400 do 500 parafiskalnih nameta koji su definisani kroz desetine zakona na nivou BiH, FBiH, na kantonalnim i općinskim nivoima, kojima se regulišu razni nameti… Svim tim nametima, u zavisnosti od kantona ili općina, poslodavci moraju isplatiti čak 90 feninga na jednu isplaćenu marku plaće. To za posljedicu ima da poslodavac plaća mnogo, a radnik prima malo - objašnjavaju u Udruženju poslodavaca FBiH.