Šta nismo znali o filmu Šindlerova lista?

Šindlerova lista je film snimljen na osnovu istinite priče i skriva mnoštvo nepoznatih detalja, od odabira pravog reditelja do čuvene djevojčice u crvenom kaputu.

Šindlerovu listu, američki epsku dramu iz 1993. režirao je Steven Spilberg. Radnja filma govori o Oskaru Šindleru, njemačkom biznismenu koji je spasao živote više od hiljadu uglavnom poljskih Jevreja tokom Holokausta, omogućivši im da rade u njegovim fabrikama.

Uz kritike da se radi o jednom od najboljih filmova ikada snimljenih, film je postigao odličan uspjeh na bioskopskim blagajnama, osvojio čak sedam prestižnih filmskih nagrada, Oskara (uključujući one za najbolji film, reditelja i originalnu muziku), kao i brojne druge nagrade (uključujući sedam nagrada BAFTA i tri Zlatna globusa).

1. Jedan od 1.200 Jevreja koje je Šindler spasio od nacista, emigrirao je na Beverli Hils 1948. gdje je otvorio radnju s putnom opremom. On je proveo 40 godina u nastojanju da napravi film o svom preživljavanju, a 1951. je s tom idejom pristupio i reditelju Fricu Langu, ali bezuspješno. Kasnije je nagovorio Tomasa Kenealja, australijskog pisca da napiše roman o svemu, koji je nazvan Šindlerova Arka 1982, a po kojoj je kasnije snimljen film.

2. Iako su Stivenu Spilbergu prvom ponudili prava na film, on nije želio odmah da ga snimi jer se osjećao "nedovoljno zrelim" za to. Tada je direktor filma pokušao da pronađe drugog režisera. Roman Polanski osjećao je da je previše blizak toj priči jer je sam preživio holokaust kao dijete u Krakovu, iako je kasnije režirao film Pijanista slične tematike. Kad su ponudili film Martinu Skorsezeu odbio ih je smatrajući kako bi režiser trebalo da bude Jevrej.

3. Spilberg je na karju pristao da radi film, ali tek nakon što snimi Park iz doba Jure.

4. Branko Lustig, hrvatski filmski producent, postao je producent Šindlerove liste nakon što je Spilbergu pokazao broj iz Aušvica koji je kao dječak zaradio u dvogodišnjem zarobljeništvu tamo.

5. Iako je na listi glumaca za film bilo puno poznatih imena, Spilberg nije htio u njemu Kevina Kostnera, Mela Gibsona ili Varena Bitija. Umjesto njih, odabrao je Lijama Nisona, nakon što ga je gledao u pozorišnoj predstavi Ana Kristi.

6. Za ulogu Amona Geta, Spilberg je odabrao Ralfa Fajnsa nakon što ga je primjetio u filmu Orkanski visovi.

7. Fajns je za ulogu morao da se ugoji 15 kilograma kako bi odigrao ulogu uhranjenog njemačkog oficira Geta.

8. Spilberg je odbio da bude plaćen za film, govoreći kako bi to bio "krvav novac".

9. Osim toga, Spilberg je želio da snima crno-bijeli film jer ga je to podsjećalo na jedan odličan dokumentarac o holokaustu.

10. Većina filma snimljena je u Jevrejskom dijelu Krakova, ali za potrebe filma je uz sam grad izgrađen i koncentracioni logor.

11. Dok je snimao Aušvic, Spilberg nije želio da ulazi u logor iz poštovanja prema ljudima umrlim tamo.

12. U jednom intervjuu Spilberg je priznao da mu je najdirljiviji dio snimanja bilo slavlje Pashe u hotelu, gdje su im se pridružila dva njemačka glumca koji su glumili naciste. U jednom je trenutku samo počeo da plače.

13. Spilberg je dane provodio na snimanju Šindlerove liste, dok je uveče uređivao fotografije za Park iz doba jure.

14. Postojali su dijelovi filma koje Spilberg nije mogao da gleda bez suza, naročito oni u kojima se ponižavaju Jevreji, žene svlače, i sječe im se kosa.

15. Kad god se osjećao depresivno i potonulo, Spilberg bi nazvao svog prijatelja, komičara Robina Villiamsa da ga razveseli.

16. Tokom snimanja, Spilberg je ulovio kadar s malom djevojčicom u crvenom kaputu, a to je jedina scena filma u boji. Olivia Dabrovska u to je doba imala tri godine i morala je da mu obeća da film neće pogledati dok ne napuni 18 godina.

17. I u stvarnom je životu postojala djevojčica u crvenom kaputu koja je preživjela holokaust i napisala knjigu o svom životu objavljenu 2002.

18. Na film je utrošeno 22 mil USD, a zaradio je 96 miliona u SAD-u i preko 225 mil USD u ostalim dijelovima svijeta.

19. Na premijeri u Varšavi, Spilberg je uzeo saksofon i šest minuta na njemu svirao istočnoevropsku muziku.

20. Spilberg je insistirao da se na kraju filma istakne Udruženje Shoah i naznači koliko je ljudi preživjelo zahvaljujući Šindleru.