Prijava

Moja eKapija

Kontakt

Početna

Vijesti

Struja, voda i semafori na meti hakera - Koji su bezbjednosni izazovi industrijskog interneta?

Izvor: eKapija

Petak, 16.09.2016.

13:29

Komentari

Podeli

(Foto: alexskopje/shutterstock.com)

Zamislite šta bi se dogodilo kada bi neko isključio sve semafore u Njujorku usred popodnevnog špica? Ovo pitanje bila je jedna od tema za razmišljanje na konferenciji o bezbjednosti pametnih gradova, održanoj prošlog mjeseca u Las Vegasu. Na ulicama Banjaluke i Sarajeva često se dese kvarovi, te je prava vještina snaći se na raskrsnicama. Ipak, uprkos "snalažljivosti" domaćih učesnika u saobraćaju, nije naodmet povesti računa o bezbjednosti ovakvih sistema koji su, sa razvojem umreženog društva i savremenih tehnologija, osim vremenskih neprilika sve više izloženi i velikom broju sofisticiranih visokotehnoloških prijetnji.

Iako smo svi veoma oslonjeni na industrijsku infrastrukturu – elektrane, transportne mreže, naftna i gasna industrija svakodnevno zadovoljavaju naše potrebe – sve dok funkcioniše kako treba prilično malo razmišljamo o tome koliko je bezbjedna ili otporna na kvarove. Tokom posljednjih nekoliko godina, sajber bezbjednost infrastrukture ne uspijeva da ide u korak sa rastućim brojem prijetnji, što je ove objekte, sa njihovim modernim kompjuterima i mrežama, učinilo veoma ranjivim na napade i visokotehnološko oružje.

Danas je moguće da samo jedna osoba uz pomoć računara i interneta izazove posljedice u bilo kom kraju svijeta, pa su istraživanja pokazala da je hakerima veoma lako da "uđu u sistem" i, na primjer, podese "zeleni talas" semafora ili da hakuju električnu mrežu i ugase struju u čitavom kvartu. Pojedini su uspjeli da dokažu i ranjivost bolničkih aparata, kao i željezničkih kompozicija.

- Kritična infrastruktura je danas potencijalna meta svuda. Sajber napadi na industrijska okruženja su u porastu i mi ih analiziramo i otkrivamo incidente u svim dijelovima svijeta - Stuxnet, Citadel, Energetic Bear/Havex, Miancha, BlackEnergy, Irongate, PLC Blaster, samo su neki od njih, a ova lista rapidno raste – kaže u razgovoru za eKapiju Matvey Voytov koji se bavi razvojem zaštite kritičnih infrastruktura u kompaniji Kaspersky Lab.

On navodi da je Stuxnet ciljani napad (pokrenut ubacivanjem malvera u sistem za kontrolu hlađenja reaktora) možda počeo kao oružje fokusirano na Iran, koje je izbacilo iz pogona skoro 20% iranskih nuklearnih elektrana, ali njegove posljedice su bile globalne i njime su bili zaraženi industrijski sistemi širom svijeta, uključujući i objekte u SAD.

Mnogi specifični napadi koriste i korporativne i industrijske mreže da se pokrenu i šire, pa su tokom BlackEnergy napada na ukrajinsku energetsku mrežu u decembru 2015. godine, koji je uzrokovao ozbiljan prekid snabdijevanja energijom, hakeri koristili više tehnika.

Ova dva napada pokazala su da je samo jedan inficirani USB uređaj ili fišing e-mail dovoljan da napadači preskoče zaštitu i ušunjaju se u mrežu. Tradicionalna bezbjednosna rješenja nisu više dovoljna da zaštite industrijska okruženja.

Visok ulog napada na infrastrukturu

(Foto: Photosani/shutterstock.com)

Dok u pretnjama sa kojima se suočavaju poslovno okruženje i infrastruktura postoji izvjesno preklapanje, razlika u bezbjednosnim zahtjevima je značajna. Za kompanije se bezbjednosne strategije tipično fokusiraju na zaštitu podataka, oslanjajući se na koncept "C-I-A" (confidentiality, integrity, availability) - povjerljivost, integritet i dostupnost podataka. Za industrijska okruženja, gdje se kontinuitet cijeni iznad svega, zaštita nije fokusirana na podatke, već je redoslijed obrnut - dostupnost procesa, integritet, pa povjerljivost.

- To je ono što razlikuje potrebe sajber bezbjednosti kritične infrastrukture, gdje je čak i bezbjednosno rješenje najvišeg kvaliteta praktično beskorisno ako dovodi u rizik kontinuitet tehnološkog procesa – objašnjava Matvey Voytov i dodaje da se, u većini slučajeva, konvencionalne tehnologije preventive ne mogu efikasno koristiti u okviru industrijskih okruženja.

Prema njegovim riječima, ključna razlika između tradicionalne informacione bezbjednosti i industrijske sajber bezbjednosti je visok ulog: uspješan napad na kritičnu infrastrukturu može imati posljedice daleko veće od finansijske ili reputacione štete i može odnijeti živote ili rezultirati uništenjem okoline.

Teško je odrediti koje oblasti su najugroženije, ali prema do sada poznatim slučajevima vodeća tri sektora svakako su energetika i komunalne djelatnosti, nafta i gas, i transport. Dobre vijesti su da su mnogi provajderi infrastrukture već shvatili da posluju u osjetljivom okruženju i aktivno se spremaju za zaštitu.

Neophodno udružiti snage

Efikasna bezbjednosna strategija trebalo bi da se zasniva na spremnosti za svaku moguću etapu napada - od faze predviđanja, kada je moguće proaktivno umanjiti obim napada, do specijalizovanih tehnologija prevencije za zaustavljanje većine pretnji. Takođe, zahtijeva visoke mogućnosti detekcije i kapacitete za zaustavljanje naprednih prijetnji. Konačno, važno je za infrastrukturu i da bude u mogućnosti da ublaži i otkloni negativne efekte napada.

- Takođe bih pomenuo značaj dvostrane saradnje između vlada i privatnog sektora u borbi protiv takvih prijetnji. Kaspersky Lab već doprinosi ovom procesu konsultacijama sa vlastima u mnogim zemljama širom svijeta. Kako bi saradnja bila istinski efikasna, nesporazumi i geopolitički problemi trebalo bi da ustupe mjesto međuregionalnim konsultacijama – naglašava Voytov.

(Foto: watcharakun/shutterstock.com)

On smatra da polako dolazi era umrežene bezbjednosti. Kako sve više industrijskih komponenti postaje dostupno onlajn, zahvaljujući trendovima Industrije 4.0 i posebno industrijskom "Internetu stvari" (Internet of Things), najefikasniji način zaštite takvih arhitektura biće povezana bezbjednost. U skladu sa tim je i koncept "industrijskog interneta" kompanije General Electric, koja ističe da glavni izazov danas više nije unaprijediti performanse i pouzdanost opreme u fizičkom smislu, kroz unapređenje mehaničkih dijelova, već učiniti ovu opremu inteligentnom.

Pored toga što se mnoge kompanije već aktivno pripremaju za novi koncept zaštite, među najbitnijim stavkama za unapređenje bezbjednosti infrastrukture svakako su edukacija ljudi i podizanje svijesti o mogućim opasnostima.

Informaciona bezbjednost u BiH i regionu

U Bosni i Hercegovini ne postoji CERT na državnom nivou, kao ni u Federaciji BiH, dok u Republici Srpskoj od juna 2015. godine radi CERT u okviru Agencije za informaciono društvo RS. Njegov zadatak je prevencija i zaštita od računarskih bezbjednosnih incidenata.

Zakon o informacionoj bezbjednosti u Srbiji predviđa osnivanje Nacionalnog centra za prevenciju bezbjednosnih rizika u IKT sistemima (Nacionalni CERT), kao važnu pretpostavku za efikasan sistem informacione bezbjednosti. On će koordinirati prevenciju i zaštitu od bezbjednosnih rizika u IKT sistemima u Republici Srbiji na nacionalnom nivou, a planirano je i osnivanje republičkih i posebnih CERT-ova.

Hrvatska je nacionalni CERT osnovala 2009. godine, u skladu sa Zakonom o informacijskoj sigurnosti, a ovo tijelo zaduženo je za obradu incidenata na internetu, odnosno prevenciju i zaštitu bezbjednosti javnih informacionih sistema. Hrvatski i slovenački CERT doprinijeli su uspostavljanju sličnog nacionalnog tima u Crnoj Gori i dali mu podršku za članstvo u FIRST-u, svjetskoj asocijaciji akreditovanih CERT-ova, kao i u onoj koja okuplja evropske CERT-ove.

Marko Andrejić

Firme:

Kaspersky

JU Agencija za informaciono društvo Banja Luka

Komentari

Vaš komentar

Rubrike za dalje čitanje

Retrospektiva investicija

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.

Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu

Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.