Jeftina radna snaga mamac za strance - Za dvije godine otvoreno skoro 200 firmi čiji vlasnici nisu iz RS
(Foto: Kzenon/shutterstock.com)
Najviše preduzeća čiji su osnivači stranci otvoreno je u Banjaluci, Gradišci i Bijeljini, dok ih ni u ostalim lokalnim zajednicama ne manjka. Stranci investitori koji su šansu za uspješno poslovanje prepoznali u Srpskoj najčešće dolaze iz Srbije, Slovenije, Hrvatske, Njemačke, Italije i Austrije.
Oni su uglavnom u RS osnivali društva sa ograničenom odgovornošću, čime su otvorena brojna radna mjesta.
Osim toga, veliki broj ljudi zaposlen je kod stranaca i u trgovinama na veliko koje se bave drvopreradom, građevinskim materijalima i sanitarnom opremom. Nisu manjkale ni inženjerske i druge djelatnosti, a koje su u RS pokrenuli stranci.
Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) strani državljani su lani u RS otvorili 91 firmu, što je za 12,34% više nego godinu ranije. Kako je objasnila direktor APIF-a Jelena Ćetković, razlog ovog masovnog otvaranja firmi je, između ostalog, jeftinija radna snaga u odnosu na okruženje. Prema njenim riječima, zainteresovani stranci prvo pitaju kolika je u RS najniža plata.
- Osim toga, ovom trendu doprinijelo je u uvođenje olakšica, odnosno smanjenje osnivačkog kapitala sa 2.000 KM na marku, zatim smanjenje broja procedura sa 11 na pet, kao i dana čekanja za registraciju firme, uz to, sve na jednom mjestu - rekla je Ćetković, dodajući da je to mnogo uticalo i na povećanje broja firmi domaćih osnivača.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović istakao je da je otvaranje stranih firmi veoma dobar korak za RS, ali da se postavlja pitanje šta su te firme zaista uradile.
- U RS ima mnogo stvarnih mogućnosti. S jedne strane, stranci dolaze ovdje kao osnivači kćerki firmi, kao što je preduzeće u Kotor Varošu koje se bavi metalskim sektorom. Ona, praktično, radi sve za firmu u Italiji - rekao je Pavlović.
Dodao je da su u RS, iako je visok nivo obaveza po osnovu isplaćenih ličnih dohodaka, radnici vrijedni i relativno "jeftini".
- S druge strane, stranci su svjesni da će kod nas uspjeti, jer znaju da naš pravni i poreski sistem nije strog - kazao je Pavlović.
Registar
U sudski registar stranci mogu biti registrovani kao direktori svojih preduzeća u BiH samo ukoliko imaju rješenje o odobrenom privremenom boravku i potvrdu o prijavi rada. Da bi neki stranac bio direktor svog preduzeća u BiH, prije tri godine je morao imati, između ostalog, i radnu dozvolu, što je mnoge odbijalo, zbog čega je i došlo do izmjene i dopune Zakona o strancima.
Oni su uglavnom u RS osnivali društva sa ograničenom odgovornošću, čime su otvorena brojna radna mjesta.
Osim toga, veliki broj ljudi zaposlen je kod stranaca i u trgovinama na veliko koje se bave drvopreradom, građevinskim materijalima i sanitarnom opremom. Nisu manjkale ni inženjerske i druge djelatnosti, a koje su u RS pokrenuli stranci.
Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) strani državljani su lani u RS otvorili 91 firmu, što je za 12,34% više nego godinu ranije. Kako je objasnila direktor APIF-a Jelena Ćetković, razlog ovog masovnog otvaranja firmi je, između ostalog, jeftinija radna snaga u odnosu na okruženje. Prema njenim riječima, zainteresovani stranci prvo pitaju kolika je u RS najniža plata.
- Osim toga, ovom trendu doprinijelo je u uvođenje olakšica, odnosno smanjenje osnivačkog kapitala sa 2.000 KM na marku, zatim smanjenje broja procedura sa 11 na pet, kao i dana čekanja za registraciju firme, uz to, sve na jednom mjestu - rekla je Ćetković, dodajući da je to mnogo uticalo i na povećanje broja firmi domaćih osnivača.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović istakao je da je otvaranje stranih firmi veoma dobar korak za RS, ali da se postavlja pitanje šta su te firme zaista uradile.
- U RS ima mnogo stvarnih mogućnosti. S jedne strane, stranci dolaze ovdje kao osnivači kćerki firmi, kao što je preduzeće u Kotor Varošu koje se bavi metalskim sektorom. Ona, praktično, radi sve za firmu u Italiji - rekao je Pavlović.
Dodao je da su u RS, iako je visok nivo obaveza po osnovu isplaćenih ličnih dohodaka, radnici vrijedni i relativno "jeftini".
- S druge strane, stranci su svjesni da će kod nas uspjeti, jer znaju da naš pravni i poreski sistem nije strog - kazao je Pavlović.
Registar
U sudski registar stranci mogu biti registrovani kao direktori svojih preduzeća u BiH samo ukoliko imaju rješenje o odobrenom privremenom boravku i potvrdu o prijavi rada. Da bi neki stranac bio direktor svog preduzeća u BiH, prije tri godine je morao imati, između ostalog, i radnu dozvolu, što je mnoge odbijalo, zbog čega je i došlo do izmjene i dopune Zakona o strancima.
Firme:
APIF a.d Banja Luka
Tagovi:
Agencija za posredničke informatičke i finansijske usluge RS
APIF
jeftina radna snaga
strane investicije
strane firme u RS
strane kompanije u RS
strana ulaganja
Zoran Pavlović
Jelena Ćetković
otvaranje firme u RS
registracija firme u RS
pokretanje biznisa u RS
pokretanje biznisa u BiH
osnivački kapital
Zakon o strancima RS
osnivački kapital u RS
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora