S izvozom maline nema problema - Uzgajivači imaju osigurano tržište i sve veću potražnju

U hladnjači bugojanske firme Heko, čiji kapacitet premašuje 4.000 tona i za koju mnogi stručnjaci u ovoj zemlji kažu da je začetnik malinarstva u Bosni i Hercegovini, vri kao u košnici, jer nakon okončanog otkupa maline sorte vilamet i miker na redu je polka. Uz njih, samo na području Bugojna još je šest otkupljivača maline koja ide na tržište EU-a.

- Tržište sigurno postoji, nemamo ograničenja. Svake godine pojavljuje se sve više novih kupaca, sve je veća potražnja, nema apsolutno nikakve prepreke za povećanje proizvodnje maline u BiH - poručuje vlasnik firme Muhamed Palačkić.

Prepoznali su to i stanovnici gornjovrbaske regije, koji su poodavno prestali uzaludno iščekivati oživljavanje ratom ili privatizacijom uništenih firmi i okrenuli se uzgoju malina. Stoga i ne čudi što je, kažu, u sezoni ovdje gotovo nemoguće pronaći berača.

- Svaka porodica može da radi dva duluma maline, s kojih mogu ubrati od 8 do 15.000 maraka - navodi Palačkić.

Malina je kao klasična berzanska roba čija cijena ovisi od ponude i potražnje na svjetskom tržištu, no njena prosječna otkupna cijena po kilogramu posljednjih godina nikada nije bila ispod 3 KM. Takvu cijenu ne dostiže nijedna poljoprivredna kultura. Naprimjer, tonu pšenice proizvođač proda za 300, a istu količinu maline za 3.000 KM.

- Malina ima najveću perspektivu kad je u pitanju bilo kakvo voće i izvoz iz BiH - zaključuje Palačkić.

Svjesni zahtjeva tržišta, ovdje se nakon višegodišnjeg iskustva u malinarstvu okreću organskoj proizvodnji malina, koja je, kažu, budućnost, a sve pretpostavke imaju.