Stotine tona kornišona završilo u smeću - Ugovori potpisani sa strancima dovedeni u pitanje, ugroženo 20.000 radnih mjesta

Proizvođači, ali i otkupljivači juče su iz Tuzle apelovali na nadležne da što hitnije reagiraju prije kraja sezone, kako bi barem dio ovogodišnjeg uroda bio spašen.

Situacija na području najmnogoljudnijeg kantona u Federaciji BiH je postala alarmantna krajem prošlog mjeseca. Na stotine tona spomenute vrste krastavaca već je uništeno, a ako se ovakav trend nastavi, nekoliko desetina hiljada radnika u narednom periodu moglo bi ostati bez zaposlenja.

Sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori TK Suad Selimović problem vidi u uvođenju taksi u EU prilikom izvoza kornišona, ali i nepostojanosti podsticajne politike na federalnom i kantonalnom nivou kada je riječ o izvozu pomenute vrste krastavaca.

- U takvoj situaciji mi imamo problem da velike količine krastavaca u procesu proizvodnje gomilamo u hladnjačama. Jedan dio tih krastavaca je bačen na deponije te uništen. Mi još uvijek nismo dobili nikakav signal od bilo kojeg nivoa vlasti u cilju iznalaženja rješenja za ovaj problem - kazao je Selimović.

Živinička Agrona već 16 godina se bavi organizacijom primarne proizvodnje, te otkupom voća i povrća na području BiH, a u težoj situaciji dosad nije bila.

Na osnovu otkupa kornišona ova firma je saradnju u 2016. godini ostvarila sa više od 2.220 kooperanata, s namjerom da se uspostavi jedna od najvećih proizvodnji na regionalnom nivou.

- Proizvodnja je dosad, prema planu, dala 6.000 tona. Međutim, problem prodaje s kojim se mi susrećemo je neumoljiv i reže sve što se može srezati. Takođe, vancarinske barijere dovele su do našeg neravnopravnog položaja na evropskom tržištu. Na primjer, ako zajedno izvozite s Mađarskom, vi ste pod pet puta većim povećalom - kaže izvršni direktor Agrone Fahrudin Delibajrić.

Berba krastavaca na području TK još uvijek traje, a pogodne vremenske prilike doprinijele su hiperprodukciji. Dok se krastavci gomilaju, trunu i završavaju na deponiji, na osnovu potpisanih ugovora, otkupljivači uzgajivačima i dalje nastoje redovno izmiriti sve obaveze. Međutim, do kada će i to biti u prilici pod velikim je upitnikom.

Gubitak 20.000 radnih mjesta

Delibajrić upozorava da, ukoliko se trenutno stanje u što skorijem periodu ne promijeni, postoji mogućnost za gubitak 20.000 radnih mjesta, što bi bilo pogubno za cijelu državu.

- Mi smo trenutno došli u poziciju da smo već bacili blizu 700 tona krastavaca, a prema našim projekcijama bit će još jedan dio. To je kultura koja u hladnjačama ne može biti duže od tri dana. Nakon toga, on više nije za upotrebu i mi ne smijemo to ponuditi na tržištu. Kada bi se desilo da mi, u nekom trenutku, ne budemo u mogućnosti više otkupljivati krastavce došlo bi do uništenja proizvodnje - ističe on.

Do danas je Agrona na evropsko tržište uspjela izvesti blizu 4.000 tona kornišona, što je nedovoljno zbog hiperprodukcije, ali i otkupne cijene koja trenutno ne ide na ruku otkupljivačima.

- Mi smo bazirani na izvoz i imamo dobre kupce koji zbog stanja na evropskom tržištu danas na nas djeluju ucjenjivački. Stalno nam spuštaju cijenu. Naravno, to oni mogu jer dobijaju subvenciju od svoje države - nastavlja Delibajrić.

U nepovoljnoj situaciji je i firma AM Đogić koja se proizvodnjom i otkupom kornišona bavi već dugi niz godina. Vlasnik ove živiničke firme Alija Đogić kaže da su se problemi počeli pojavljivati još u januaru ove godine, prilikom planiranja proizvodnje.