Međunarodna zajednica planira više od 2 mlrd EUR za BiH - Uslov reforma i stabilnost države

Ukoliko Bosna i Hercegovina bude na stabilnom političkom putu ka EU i nastavi s neophodnim reformama, u naredne tri do četiri godine od međunarodne zajednice može očekivati više od 2 mlrd EUR pomoći.

Ovo je Nezavisnim potvrđeno u sjedištu Delegacije EU u Sarajevu, od koje su zatražili pojašnjenje nedavne izjave šefa Delegacije, ambasadora Larsa Gunara Vigemarka.

On je pozdravljajući dogovor Bakira Izetbegovića, lidera SDA, i Milorada Dodika, lidera SNSD-a, o mehanizmu koordinacije i novom kreditu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ustvrdio da je taj novi zajam MMF-a samo dio planirane pomoći međunarodne zajednice.

- Međunarodna zajednica sveukupno planira osigurati više od 2 mlrd EUR, kako bi pomogla BiH u naredne tri do četiri godine. Od toga će otprilike 850 mil EUR biti direktna budžetska podrška, a 1,3 mld EUR će biti usmjerene na ulaganja u infrastrukturu - pojasnila je Zora Stanić, portparol Delegacije EU u BiH, ponovivši da sve zavisi od stabilnog puta BiH ka EU.

Naoko, čini se da je riječ o zaista velikim sredstvima, tim prije jer bi ona trebalo da budu ubrizgana u budžete u BiH i za infrastrukturne projekte, i to u relativno kratkom periodu.

Istovremeno, prije nekoliko mjeseci iz Svjetske banke u BiH su otkrili svoj dio plana. Tada su saopćili da će putem strateškog okvira pružiti podršku za reforme u tri oblasti: povećanje efikasnosti javnog sektora, stvaranje uslova za ubrzanje rasta privatnog sektora i povećanje otpornosti na prirodne nepogode, pritom navodeći da se kroz cijeli okvir 'provlači tema - inkluzija'.

- Okvir predviđa oko 750 mil USD novih zajmova od Svjetske banke u naredne četiri godine, u zavisnosti od toka i implementacije reformi - naveli su tada, između ostalog, iz Svjetske banke u BiH.

No, potpuno su različita mišljenja i očekivanja eksperata od ovakve pomoći.

Tako profesor Vjekoslav Domljan, jedan od vodećih ekonomista u BiH, navodi kako se mora napraviti cost-benefit analiza, 'jer je nužno urazumiti budžetsku klasu BiH, koja pred očima ima samo Koridor 5C i termoelektrane'.

- Treba vidjeti gdje se jedan euro može pretvoriti u euro i 10-15 centi, pa kad se vrate glavnica i kamata, da koji cent ostane u džepu. Nema dileme da bi, primjerice, ulaganja u infrastrukturu IK tehnopolisa u Sarajevu, ili zračne luke u Mostaru, donijela profit. Ulaganja u Koridor 5C u uvjetima rapidne deindustrijalizacije i snažne depopulacije mogu donijeti samo gubitak, ali na radost javnih i privatnih kompanija bliskih budžetskoj klasi, kao što primjer Hrvatske jasno pokazuje - ističe profesor Domljan.

Smatra da je posebno važno da o novcu i ulaganju vode računa 'ne samo javni sektor, nego i privatni i civilni sektor, uz uključenje i stranih privatnih firmi'.

- Ulaganja u infrastrukturu se moraju shvatiti kao preduvjet razvoja lanaca vrijednosti u kojima BiH ima komparativne prednosti, tj. mogućnost snažnog povećanja izvoza. Trošak izgradnje infrastrukture se, u konačnici, mora ugraditi u proizvodnju robe i usluga koje mogu 'profitirati' zbog razvoja infrastrukture - zaključuje Domljan.

Asim Mujkić, analitičar i profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, izražava sumnju da će ova međunarodna pomoć imati uporište na terenu.

- Idu izbori, političke pozicije su puno važnije od tih sredstava. A ako, recimo, govorimo o 'mrkvi i štapu', sjetimo se da je početkom devedesetih međunarodna zajednica nudila velika sredstva tadašnjim političkim akterima da prihvate Markovićev program reformi (Ante Marković), ali ni tada to nije bilo dovoljno - podsjeća Mujkić.

Stoga vjeruje da se nad našim političarima 'mora nadviti neka velika prijetnja', pa da se urazume. Srećko Latal, urednik BIRN-a za BiH i direktor analitičke organizacije SOS, smatra da je jedan od razloga zašto političari u BiH nisu spremni na reformu i puno deblokiranje evropskog puta taj 'što su obećanja o međunarodnoj finansijskoj pomoći prilično nejasna'.

- Jedina, za sada, konkretna stvar je pomoć MMF-a. Sve ostalo je na kraćem ili dužem štapu. Ipak, jedina šansa za zemlju s ovako skupim i lošim uslovima za investitore i privatne biznise su reforme - zaključuje Latal.

Nakon svega, zaključak koji proizlazi jeste da je potpuno neizvjesno hoće li BiH zaista i dobiti najavljenu pomoć. Neizvjesnije od toga jeste jedino hoće li građani BiH od 2 mlrd EUR, sve i da dođu, imati ikakve koristi.