Ne stišava se euforija oko uzgoja smilja - Hercegovini hitno potrebne destilerije

Euforija oko uzgoja smilja u Hercegovini se ne stišava, a sve je počelo laganim koracima prije četiri godine. Tome danas svjedoče brojne plantaže širom hercegovačkog kraja, a iz dana u dan sve je više uzgajivača. S povećanjem proizvodnje sirovinske baze, javio se novi problem u Hercegovini, a to je nedostatak prerađivačkih kapaciteta koji bi ubrano smilje mogli iskoristiti za prozivodnju eteričnih ulja.

Projekt za vječnost

Dekan Agromediteranskog fakulteta Univerziteta Džemal Bijedić iz Mostara Ahmed Džubur izjavio je za Faktor da su podignuti plantažni zasadi na oko 2.000 hektara, koji mogu dati mnogo sirovine i da su hitno potrebne nove destilerije.

– Za jesenju sadnju priprema se ogromna zemljišna površina, veća od 1.000 hektara. Po jednom hektaru sadi se više od 30.000 biljaka, a jedna biljka u punoj rodnosti daje od 500 do 800 grama smilja. To znači da po hektaru može biti najmanje 16 tona sirovog smilja – navodi Džubur i dodaje da su hitno potrebne nove destilerije za preradu.

Spomenuo je da jedan poduzetnik iz Ilijaša danima šalje šlepere u Hercegovinu da otkupe svježu masu smilja, koje se potom vraća u Bosnu gdje se destilira.

– Po meni, loš potez je to što transportiramo bale smilja u inostranstvo. Praktično, na ovaj način šaljemo sirovinu, a neko drugi pravi proizvod – dodaje Džubur.

Naš sagovornik kaže da je uvjeren da je priča o smilju ozbiljna i da će tako ostati zbog terena i uvjeta za uzgoj ove biljke.

– Smilje ne uspijeva sjeverno od Mostara niti na nadmorskoj visini većoj od 700 metara. Hercegovina može postati Provansa, odnosno Korzika. Prosječna cijena kilograma smilja ove godine iznosi 5 KM, a za litar eteričnog ulja, čija je cijena od 1.800 do 4.000 EUR, potrebno je od 400 do 1.300 kilograma smilja – navodi Džubur.

Koordinirajuće djelovati

Naše smilje ima odličnu cijenu, ali sve ostalo oko smilja je neuređeno.

– Neuređena je proizvodnja sadnica, destiliranje, a nisu uvezani ni oni koji imaju plantaže. Nije formirana najniža cijena ispod koje se ne bi smjelo ići. Destilerije su se bile uvezale i kazale da neće plaćati više od tri marke. Ovdje je neophodno koordinacijski djelovati kako bi ovaj posao bio unosan za sve – poručuje naš sagovornik.

Od države nema koristi

Ahmed Džubur rekao je za Faktor da vidi perspektivu u proizvodnji smilja, ali da treba sagledati objektivne potrebe svjetskog tržišta.

– Ne proizvodi samo Hercegovina. Tu je i ogromna proizvodnja u Hrvatskoj, Albaniji i velika perspektiva u Crnoj Gori. Država uopće ne vodi računa o razvoju proizvodnje smilja, a posebno ovaj dio može imati ogromne prihode. Takva nezainteresiranost, inertnost, indolentnost samo je ovdje moguća. Sve ovo prolazi mimo bilo kakve uloge države – zaključio je naš sagovornik.