Kako je Obala Kulina bana mijenjala naziv kroz istoriju?

Obala Kulina bana je ulica koja se desnom stranom Miljacke proteže od mosta Skenderije sve do Vijećnice, a najpoznatija je po tome što se upravo u njoj prije 100 godina dogodio Sarajevski atentat, piše Faktor.

Ulica je nastala krajem 19. stoljeća regulacijom desne obale Miljacke i tada je nazvana Appelov kej po austro-ugarskom poglavaru Zemaljske vlade u BiH baronu Johanu Appelu.

Nakon završetka Prvog svjetskog rata i pripojenja Bosne i Hercegovine Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca ulica je, 1919. godine, dobila naziv Obala vojvode Stepe Stepanovića, po vojvodi srpske vojske i heroju Velikog rata. Od 1941. do 1945. ulica se zvala Obala Adolfa Hitlera, a zatim joj je vraćeno ime Obala Vojvode Stepe. Ratne 1993. godine dobila je ime Obala Kulina bana po prvom značajnom bosanskom vladaru, koji je svojom Poveljom iz 1189. godine dozvolio Dubrovčanima slobodno trgovanje po Bosni.

Danas je ovo glavna saobraćajnica za promet automobila, ali i tramvajskog i autobuskog saobraćaja u ovom dijelu grada. Stranu na kojoj se nalazi ulica, s drugom stranom Miljacke spaja nekoliko mostova koji imaju svoju historijsku priču – Eiffelov most, Festina lente – požuri polako, Čobanija most, Drvenija, Ćumurija most, Latinska ćuprija, Carev most, Vijećnica-most te Šeher-ćehajina ćuprija.

Ulicu krasi i austro-ugarska gradnja stambenih zgrada, zgrada Pravnog fakulteta, Pošte i još nekih značajnijih objekata. Historijski značajne i poznate građevine koje se nalaze u ovoj ulici, pored mostova, jesu i zgrada Vijećnice i Muzej sarajevskog atentata, piše Faktor.