Veliki potencijal u eksploataciji kvarca u BiH - Stručnjaci smatraju da bi se mogla pokrenuti i staklarska industrija

Osim šume, vode, plodne zemlje, raznih ruda, Bosna i Hercegovina obiluje i kvarcnim pijeskom. Ova sirovina važna je u privredi i svoju primjenu nalazi u metalskoj, nemetalskoj, te industriji građevinskog materijala.

Kvarc se upotrebljava za proizvodnju stakla, solarnih panela, elektroindustriji, proizvodnji cementa, hemijskoj industriji i nizu drugih privrednih grana. Ali pravo pitanje je da li smo svjesni blaga koje leži pod našim nogama.

Nalazišta u BiH

Kako je za "Faktor" izjavio profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Zenici Jovan Sredojević, nalazišta kvarca u BiH su u Tuzli, blizu Gornjeg Vakufa i u Vlasenici.

– Kvarc kod Gornjeg Vakufa otpreman je za nekadašnju "Elektrobosnu" Jajce gdje se koristio za proizvodnju ferosilicija. Ferosilicij je poluproizvod koji se koristi u proizvodnji čelika u željezarama. Postoji ogroman potencijal u proizvodnji i izvozu kvarca, ali njegovu eksploataciju treba voditi privatna inicijativa, jer bi tako bila efikasnija – kazao je Sredojević.

Profesor na Fakultetu za metalurgiju i metale Univerziteta u Zenici Ilhan Bušatlić objasnio je za "Faktor" da bi najveći potencijal kvarca bio u staklarskoj industriji.

– Pijesak je osnovna sirovina u proizvodnji stakla, ostalo su krečnjak i soda. Sve tri sirovine imamo u BiH u Tuzlanskom kantonu. Kvarcni pijesak se koristi i u proizvodnji silikatne vatrostalne opeke. Nama su potrebne ozbiljne studije o rezervama, kao i pilot-projekat o potencijalima sirovine. Nema razloga zašto se ne bi mogao pronaći investitor u staklarskoj industriji – rekao je Bušatlić.

Uvoz stakla

Prema njegovim riječima, postoji ogroman potencijal u proizvodnji stakla, a BiH nema nijedne fabrike. Podaci ukazuju na to da je u našu zemlju prošle godine uvezeno stakla i vezanih proizvoda u vrijednosti od 104 mil KM.

– Ravno staklo koristi se za ostakljivanje prozora i fasada na zgradama, posebno novogradnje. To je ogroman potencijal. Nezamislivo je da se, nakon rata kada je sve bilo porušeno, niko nije sjetio pokrenuti fabriku stakla. Kada je trebalo zemlju obnoviti, stranci su došli i odmah kupili obje cementare u BiH, a da smo imali fabrike stakla, i one bi bile privatizirane – naveo je Buštalić.