Ko vlada tržištem novca u FBiH - Dominacija stranih banaka neupitna?

Pripajanje Moje banke Investiciono-komercijalnoj (IK) banci te plan stvaranja jake domaće banke pod kontrolom "ASA grupacije" korak je ka konsolidaciji domaćih banaka i najava snažnije tržišne utakmice. Prema procjenama Agencije za bankarstvo FBiH, od trenutnih 17 banaka u FBiH bi po završetku procesa spajanja trebalo na kraju ostati 15 banaka. Od toga će šest do sedam velikih banaka u stranom vlasništvu kontrolirati 90% tržišta, kojim i sad suvereno vladaju. Domaće banke će stoga imati težak zadatak borbe protiv strane konkurencije te osvajanju novih klijenata i rastu depozita.

Domaće ili strano

Da je bankarstvo u FBiH unosan posao, očigledno je i iz dobiti ovog sektora u 2015. u iznosu od 149 mil KM, što je najbolji rezultat još od 1996. godine. Uporedo s tim, depoziti građana, firmi i državnih institucija su s učešćem od 76,2% najznačajniji izvor finansiranja banaka u FBiH. Podrška stranih grupacija bankama kćerkama u FBiH je smanjena za skoro 70%, što u osnovi znači da građani BiH daju novac bankama koje ga potom po znatno većim kamatnim stopama plasiraju kao kredite.

Reciklaža novca naših građana znači da su strane banke rizik svog poslovanja u BiH svele na nizak nivo, jer više ne obrću isključivo vlastiti kapital iz inostranstva. S druge strane, domaće privatne banke poput Bor Banke, IK banke, Moje banke, Privredne banke, Komercijalno-investicione banke i Vakufske banke rade na sličnom principu, ali prema izvještaju Agencije za bankarstvo FBiH, pokazatelji "kod banaka u većinskom vlasništvu rezidenata su lošiji nego kod banaka u većinskom stranom vlasništvu".

Ovi pokazatelji se većinom odnose na visok rast nekvalitetnih kredita te neadekvatne sisteme upravljanja kreditnim rizikom, iako u izvještaju nije precizirano na koje konkretno banke se ovi nalazi odnose. U RS situacija s domaćim bankam je izmakla kontroli i propast Bobar banke i Banke Srpske je poljuljala temelje finansijskog sistema kako RS-a, tako i FBiH.

Profesor ekonomije na Univerzitetu SSST u Sarajevu Matej Živković za "Faktor" je pojasnio da su domaće banke u pretprivatizacijskom periodu imale veliki broj klijenata, koje su kasnije naslijedile strane banke u procesu privatizacije.

– To je stvorilo dominantan položaj stranih banaka na našem finansijskom tržištu. Strane banke su uvele reda u otplatama kredita. Ranije su domaće banke davale kredite firmama koje ih nisu mogle vraćati. Za posljedicu smo imali propast domaćih banaka. S dolaskom stranaca taj dio je sada uređeniji i zbog toga danas u BiH nema inflacije – rekao je Živković.

Dodao je i da strane banke imaju zaleđinu matičnih firmi u inostranstvu, koje im mogu dati finansijsku injekciju ukoliko nedostaje novca te i domaće i strane jednako traže one koji će moći uredno vraćati kredite.

Korist za građane

Situacija u kojoj domaće banke mogu povoljnije djelovati na domaću privredu jeste kada su dio izvozno orijentisanih proizvodnih grupacija. Union banka, koja je u većinskom državnom vlasništvu FBiH, dio svoje dobiti može plasirati u budžet ovog entiteta mada to do sada većinom i nije bio slučaj. Ali za krajnje korisnike, odnosno građane, korist od domaćih banaka može biti ostvarena tek ukoliko dođe do sniženja kamatnih stopa ili ako se kompanijama u BiH omogući lakše dobijanje kredita, piše "Faktor".

Agencija za bankarstvo Federacije BiH

PBS d.d. Sarajevo

ASA Banka d.d. Sarajevo

(EX) MOJA BANKA d.d. Sarajevo

Privredna banka Sarajevo d.d. Sarajevo

VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo

Banka Srpske - u stečaju

BOBAR BANKA a.d. Bijeljina

Agencija za bankarstvo FiBiH

Bor Banka

IK banka

Moja banka

Matej Živković

domaće banke

kreditni rizik

nekvalitetni krediti