Nema olakšica za istraživačke aktivnosti - Kako žive inovatori u BiH

Kod nas nema "igraju dobro, pa zijane od Kipra", mi u kontinuitetu osvajamo nagrade, počinje svoju priču o inovatorima u BiH Husein Hujić, generalni sekretar Asocijacije inovatora BiH (AIBiH) i direktor Svjetske federacije inovatorskih organizacija.

S ponosom ističe da u bosanskohercegovačkom udruženju okupljaju 412 inovatora koji osvajaju nagrade širom svijeta i o BiH šire pozitivnu sliku. Brojna priznanja ipak nisu riješila niz problema s kojima se susreću u svom radu od čega izdvaja nedostatak finansijskih sredstava za rad udruženja te odnos države prema firmama koje bi primijenile patente u praksi, piše "Faktor".

Inovacije su rizik

Biti inovator u BiH je konstantna trka između svakodnevnog preživljavanja s jedne strane, jer se inovatori u BiH rijetko obogate od svojih izuma, i s druge strane, rada na projektima za koje su ovi pojedinci emotivno vezani. Primjena izuma u privredi i njihova komercijalizacija prema podacima koje Hujić iznosi, je tek oko 5% na globalnom nivou.

– U našoj zemlji je prema anketi koju smo radili procenat primjenjenih inovacija između 15 i 25%, što je mnogo više od prosjeka – kazao je on.

Domaćim kompanijama se nude izumi i tehnička rješenja inovatora iz BiH, i to pretežno po sajmovima. Ali firme rijetko kupuju te inovacije zbog niza razloga, a inovatori se rijetko obogate od svog posla.

– Nisu privrednici krivi, već država. Proizvodnja novog proizvoda na bazi nepoznate inovacije je veliki rizik. Potrebno je uložiti sredstva, napraviti alat koji će izraditi prvi prototip proizvoda a tek onda, pod uslovom da se projekat procijeni održivim, krenuti u masovnu proizvodnju. Država firmama nameće poreze dok oni testiraju inovacije, a to nije podnošljivo i potrebno je da se istraživačko-inovatorske aktivnosti privatnih preduzeća oslobode svih poreza. Firma preuzima sav rizik na sebe, ali ako uspije u svom planu, onda država dobija vrijedan izvor budžetskih prihoda – objašnjava Hujić.

Podrška udruženju

Ističu da s pojedinim ministarstvima poput Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta nemaju dobru saradnju, ali kao pozitivan primjer izdvaja "BH Telecom" i Ministarstvo civilnih poslova BiH.

– Od 1994. godine pa do danas, "BH Telecom" nas finansira i to je svjetski primjer da jedna ogromna firma sarađuje sa jednim malim udruženjem preko 20 godina. S druge strane, podržava nas i Ministarstvo civilnih poslova BiH koje u nama vidi dobrog ambasadora BiH o kojoj širimo pozitivne vijesti. Svijetu je stalo do naših projekata, i mi naprimjer u Južnu Koreju već godinama idemo besplatno jer nam oni plate i put i štand na sajmu. Želimo da nas i domaći akteri prepoznaju u jednakoj mjeri – zaključuje Hujić.

Uspješni primjeri

Tek su pojedini inovatori iz BiH ostvarili zapažen uspjeh. Drago Barbarić iz Žepča je izumio vrata i prozore sa tri stakla između kojih se u vakuumiranom prostoru nalazi zavjesa tipa venecijaner. Na osnovu tog izuma je pokreno firmu "Barbara" koja je posao proširila i na proizvodnju kuća. Doktor hirurg, ortoped Adnan Dizdar je izumio ortopedski implantat za učvršćivanje polomljenih natkoljeničnih kostiju, a čija proizvodnja je još 2012. počela u zagrebačkoj tvornici "Instrumentarija".