Pola prerađivačkih pogona kupi prašinu - Iskorišćenost kapaciteta za preradu mlijeka, mesa, voća i povrća u BiH ispod 50%
(Foto: Paula Cobleigh/shutterstock.com)
Prema podacima Savjeta ministara BiH najveći stepen iskorišćenosti zabilježen je u mljekarskoj industriji, ali je i u toj oblasti dostigao tek 60%. Najviše resursa miruje u mesnoj industriji, gdje je u pogon stavljeno tek 40% kapaciteta. Prerađivači voća i povrća koriste 40 do 45% raspoloživih kapaciteta.
U BiH je lani proizvedeno 697 miliona litara sirovog mlijeka, a 17 domaćih mljekara otkupilo je i preradilo 235 miliona litara ili 1,1% više nego u 2014. godini. Prema podacima kompanije "Milkprocesing", koja se bavi istraživanjem tržišta, domaća mljekarska industrija podmiruje oko 80% potreba za konzumnim mlijekom, 72% za jogurtom i drugim mliječno-kiselim proizvodima, 32% za sirom i oko 30% potreba za maslacem i mliječnim namazima.
Slaba iskorišćenost kapaciteta mesne industrije rezultovala je padom proizvodnje svih vrsta mesa. U ovom sektoru ističu da je na to uticalo smanjenje stočnog fonda, što je uslovilo i rast otkupne cijene, zbog čega klanice i mesoprerađivači odustaju od nabavke domaće sirovine. Preradom voća i povrća bavi se 39 firmi i uglavnom je riječ o malim preduzećima, koja proizvode za domaće tržište i djelimično za izvoz. Sirovinu uglavnom nabavljaju od domaćih proizvođača, a djelimično i iz izvoza, da bi nadomjestili manjak sa naših polja i voćnjaka.
Direktor banjalučke firme "Vitaminka" Žarko Mikić kaže da na slabu iskorišćenost kapaciteta ponajviše utiče rizik u vezi sa naplatom proizvoda i prekomjeran uvoz.
- Svi proizvode količine koje mogu sigurno prodati i naplatiti. Imamo veliki problem sa naplatom potraživanja, posebno od malih prodavnica u ruralnim područjima - kaže Mikić.
(Foto: 06photo/shutterstock.com)
- Imamo premalo intenzivne poljoprivredne proizvodnje koja ima protivgradne mreže, zaštitu od poplava i sisteme za navodnjavanje. Prerađivači manjak domaće sirovine djelimično nadoknađuju uvozom, ali to izaziva dodatni problem, jer transportni troškovi znatno podižu nabavnu cijenu - kaže Mikić i dodaje da je konkurencija u prerađivačkoj industriji žestoka i prilično nelojalna, jer je tržište otvoreno i na njega često ulazi nedeklarisana roba.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže da je prekomjeran i nekontrolisan uvoz glavni krivac za slabu iskorišćenost prerađivačkih kapaciteta.
- Poljoprivredni proizvođači nemaju interes za proizvodnju zbog jeftine sirovine iz uvoza, a prisutan je i prekomjeran uvoz gotovih proizvoda pa domaći kapaciteti ispaštaju, jer njihovi proizvodi ne mogu biti konkurentni - kaže Marinković.
On kaže da razlog neiskorišćenosti domaćih industrijskih kapaciteta leži i u dampinškim cijenama koje inostrana konkurencija uveliko koristi, ali i nezainteresovanosti prerađivača za uvezivanje primarne proizvodnje i prerade.
Tagovi:
Savjet ministara BiH
Milkprocesing
Vitaminka
Savez udruženja poljoprivrednih proizvođača RS
Žarko MIkić
Stojan Marinković
prerađivačka industrija u RS
prerađivački kapaciteti
kapaciteti prerađivačke industrije u RS
proizvodnja mlijeka
proizvodnja mesa
prerada mlijeka
prerada mesa
prerada voća i povrća
uvoz hrane u BiH
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora