NavMenu

Pola prerađivačkih pogona kupi prašinu - Iskorišćenost kapaciteta za preradu mlijeka, mesa, voća i povrća u BiH ispod 50%

Izvor: Glas Srpske Četvrtak, 28.04.2016. 15:30
Komentari
Podeli
(Foto: Paula Cobleigh/shutterstock.com)
Stepen iskorišćenosti kapaciteta u BiH za preradu mlijeka, mesa, voća i povrća lani je bio ispod 50%, iako je prerađivačka industrija označena kao okosnica privrede.

Prema podacima Savjeta ministara BiH najveći stepen iskorišćenosti zabilježen je u mljekarskoj industriji, ali je i u toj oblasti dostigao tek 60%. Najviše resursa miruje u mesnoj industriji, gdje je u pogon stavljeno tek 40% kapaciteta. Prerađivači voća i povrća koriste 40 do 45% raspoloživih kapaciteta.

U BiH je lani proizvedeno 697 miliona litara sirovog mlijeka, a 17 domaćih mljekara otkupilo je i preradilo 235 miliona litara ili 1,1% više nego u 2014. godini. Prema podacima kompanije "Milkprocesing", koja se bavi istraživanjem tržišta, domaća mljekarska industrija podmiruje oko 80% potreba za konzumnim mlijekom, 72% za jogurtom i drugim mliječno-kiselim proizvodima, 32% za sirom i oko 30% potreba za maslacem i mliječnim namazima.

Slaba iskorišćenost kapaciteta mesne industrije rezultovala je padom proizvodnje svih vrsta mesa. U ovom sektoru ističu da je na to uticalo smanjenje stočnog fonda, što je uslovilo i rast otkupne cijene, zbog čega klanice i mesoprerađivači odustaju od nabavke domaće sirovine. Preradom voća i povrća bavi se 39 firmi i uglavnom je riječ o malim preduzećima, koja proizvode za domaće tržište i djelimično za izvoz. Sirovinu uglavnom nabavljaju od domaćih proizvođača, a djelimično i iz izvoza, da bi nadomjestili manjak sa naših polja i voćnjaka.


Direktor banjalučke firme "Vitaminka" Žarko Mikić kaže da na slabu iskorišćenost kapaciteta ponajviše utiče rizik u vezi sa naplatom proizvoda i prekomjeran uvoz.

- Svi proizvode količine koje mogu sigurno prodati i naplatiti. Imamo veliki problem sa naplatom potraživanja, posebno od malih prodavnica u ruralnim područjima - kaže Mikić.

(Foto: 06photo/shutterstock.com)
Prerađivači su, prema njegovim riječima, suočeni i sa problemom da obezbijede dovoljnu količinu sirovina, jer se samo u slučaju idealnih vremenskih uslova na domaćem tržištu može računati na očekivane prinose.

- Imamo premalo intenzivne poljoprivredne proizvodnje koja ima protivgradne mreže, zaštitu od poplava i sisteme za navodnjavanje. Prerađivači manjak domaće sirovine djelimično nadoknađuju uvozom, ali to izaziva dodatni problem, jer transportni troškovi znatno podižu nabavnu cijenu - kaže Mikić i dodaje da je konkurencija u prerađivačkoj industriji žestoka i prilično nelojalna, jer je tržište otvoreno i na njega često ulazi nedeklarisana roba.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže da je prekomjeran i nekontrolisan uvoz glavni krivac za slabu iskorišćenost prerađivačkih kapaciteta.

- Poljoprivredni proizvođači nemaju interes za proizvodnju zbog jeftine sirovine iz uvoza, a prisutan je i prekomjeran uvoz gotovih proizvoda pa domaći kapaciteti ispaštaju, jer njihovi proizvodi ne mogu biti konkurentni - kaže Marinković.

On kaže da razlog neiskorišćenosti domaćih industrijskih kapaciteta leži i u dampinškim cijenama koje inostrana konkurencija uveliko koristi, ali i nezainteresovanosti prerađivača za uvezivanje primarne proizvodnje i prerade.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.