Komplikovana registracija sjetvenih površina koči dobijanje podsticaja u Semberiji

(Foto: Rajko Karišić)

Arsenović je istakao da ima puno poljoprivrednika starije životne dobi kojima je komplikovano popuniti hrpu obrazaca da bi ostvarili podsticaj za pšenicu.

- Predlažemo da resorno ministarstvo instalira softver i da se prijava sjetvenih površina maksimalno pojednostavi i omogući popunjavanje obrazaca elektronskim putem. Ova aktivnost bi se mogla organizovati i u kancelarijama mjesnih zajendica, gdje postoji internet - izjavio je Arsenović.

Arsenović je naveo i podatak o 280.000 hektara zemljišta u RS koje se vodi kao neobrađeno i zaparloženo, iako se velike površine zemljišta obrađuju pod zakup, ali nisu registrovane u APIF-u.

- U pitanju je zemljište čiji vlasnici žive u inostranstvu, ali ne sklapaju ugovore o zakupu ili su u pitanju staračka domaćinstva koja se poljoprivredom bave kao dopunskom djelatnošću - naglasio je Arsenović.

Proizvođač mlijeka iz Crnjelova Radenko Ćuskić izjavio je da prekida proizvodnju mlijeka na svom imanju, jer isplata premija za mlijeko kasni mjesecima.

- Naš prijedlog je bio da premija za mlijeko ekstra klase bude 25, a za neklasirano mlijeko 15 feninga, jer se i jedno i drugo mlijeko miješaju u laktofrizu i odvoze u mljekaru - upozorio je Ćuskić.

Poljoprivrednik Nenad Nikolić je govorio o nelogičnostima u oblasti proizvodnje povrća, istakavši da se kupus u Semberiji sadi na 1.000 hektara, plavi patlidžan na 300 hektara i za njih nema podsticaja, dok se podsticaji isplaćuju za mrkvu i cveklu, koje se siju na svega pedesetak hektara.

- U Crnjelovi imamo 100 hektara pod plastenicima i godišnji obrt u sektoru poljoprivrede od 25 do 30 mil KM. Ministar Mirjanić još uvijek nije posjetio Crnjelovo, te ga ovom prilikom pozivamo da umjesto u sela sa nekoliko poljoprivrednih proizvođača konačno dođe i u Crnjelovo, o našem trošku - istakao je Nikolić.