Peticijom protiv izgradnje hidroelektrana Buna I i Buna II na Neretvi

(Foto: shuttestock.com)

Predstavnik lokalne zajednice Buna, Miroslav Barišić, je kazao kako je ovaj projekt nemoguće izvesti, jer će ugroziti živote mještana Bune, njihove domove i kompletnu eko zonu.

- Sve vrste riba su ugrožene, neće moći izlaziti u Bunu kako bi se mrijestile, jer će im se svi putevi prekinuti, a nama će podrumi i kuće plivati, tako da ćemo morati seliti odavde. Zbog toga ćemo se boriti svim silama protiv ovoga projekta. Počeli smo s potpisivanjem peticije, pa ćemo čak i tužbu uložiti protiv vlasti koje su izdale te dozvole, jer svi projekti su rađeni na lažni podacima iz nekih davnih vremena bez ikakvih ispitivanja i pitanja lokalnog stanovništva o tome projektu - pojasnio je Barišić.

Predsjednik Ekološke udruge "Buna", Damir Brljević, koji se ekologijom bavi više od dva desetljeća, smatra da je graditi hidroelektranu u 21. stoljeću nedopustivo.

- To je starinski način crpljenja energije. Danas to više u Europi ne radi nitko - kazao je Brljević. Drugačije bi bilo, kaže on, da su provedena stručna istraživanja po kojima te MHE donose boljitak mjesta, a da ne narušavaju krajolik i ambijent.

- Sad je samo pitanje s kojom aparaturom i kako se može zaustaviti izgradnja MHE. Naša Buna je devastirana ima 20 godina i naši mještani više nikome ne vjeruju - poručio je Brljević.

Član koordinacijskog tijela iz Eko udruge "Majski cvijet", Oliver Arapović, je nakon projekcije dokumentarnog filma o utjecaju takvih objekata na ekosistem, naglasio kako sve potvrđuje da bi izgradnja MHE značila neviđenu katastrofu za Bunu.

- Ovo je spomenik prirode FBiH zaštićen ranijom uredbom. Ovo je jedna od najljepših lokacija u Južnoj Europi. Stoga, vlasti i svi ovi ljudi moraju znati s čim se igraju. Ako strani stručnjaci govore da je to biser u koji se ne treba dirati, ne znam šta mi možemo još reći - poručio je Arapović.

Podsjetimo, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je 2014. godine donijela odluku o davanju koncesija za korištenje voda rijeke Neretve za proizvodnju električne energije, izgradnjom objekta mini HE "Buna I" snage do 5 MW i mini HE "Buna II" snage do 5 MW.

Vrijednost projekta izgradnje dvije minihidrocentrale na rijeci Neretvi u mjestu Buna pored Mostara iznosi 10 mil KM. Vlada HNK-a je prije nešto više od godinu dana jednoglasno usvojila odluku o koncesiji poduzeću "Hercegovina građenje zanatstvo" iz Mostara koja je investitor projekta.