Kakvi su mogući scenariji prodaje državnog kapitala "Bosnalijeka"?

Vlada Federacije BiH bi za privatizaciju 19,25% državnog kapitala u "Bosnalijeku", a čija prodaja je odobrena juče, mogla istržiti 15,68 mil KM ukoliko bi aukcijska cijena bila 10,40 KM po dionici, koliko je iznosila tržišna cijena u četvrtak, 10. marta, na Sarajevskoj berzi, izvještava Indikator.ba.

Svojevremeno, 2010. godine, kada je državni kapital "Bosnalijeka" bio ponuđen na aukciji, cijena je bila 22,03 KM po dionici, odnosno više nego dvostruko veća od sadašnje tržišne cijene. Da je državni kapital "Bosnalijeka" tada prodat, Federacija BiH je mogla prihodovati 33 mil KM.

Dionica "Bosnalijeka" dostigla je u posljednjih godinu dana maksimalnu cijenu od 11,99 KM, dok je najniža cijena bila 9,51 KM. Očigledno da će cijena koju će Agencija za privatizaciju odrediti za aukciju biti znatno manja od one iz 2010. godine. No, prilikom utvrđivanja cijene treba imati u vidu i da je knjigovodstvena vrijednost "Bosnalijeka" po dionici 18,05 KM.

Iako je na prodaji manjinski paket dionica "Bosnalijeka", nesumnjivo je da bi sticanje udjela od 19,25% moglo bitno uticati na vlasničku strukturu, pa i samu budućnost kompanije.

Mnogo toga će ovisiti i o tome za kakvu dinamiku prodaje i veličinu paketa dionica će se odlučiti Agencija za privatizaciju kako bi maksimizirala finansijske efekte. Ipak, ukoliko bi kupac paketa dionica bio jedan, on bi mogao u budućnosti bitno uticati na vlasničke tokove u "Bosnalijeku".

Nije jasno da li će luksemburški fond HADEN S.A. koji se zaustavio u kupovini dionica ispod granice od 30%, a koja mu u razuđenoj vlasničkoj strukturi kakva je sada omogućava kontrolu u kompaniji, odlučiti za kupovinu i državnih dionica koje će biti na prodaji. Ukoliko ne bude kupac, ovaj fond može rizikovati da neko drugi preuzme kontrolu u kompaniji.

Uprkos svojevremenim najavama, kako će preuzimanjem "Bosnalijeka" ovaj fond uništiti kompaniju, dogodio se suprotan scenario, kompanija je od ulaska HADEN-a značajno povećala prihode i dobit.

Povezanost sa ruskim tržištem, koje je glavno izvozno tržište "Bosnalijeka", činila bi se logičnim za opredjeljenje ruskih partnera koji su u vezi sa "Bosnalijekom", pa i HADEN-a, da ipak kupe ponuđene dionice.

Ipak, nije isključena mogućnost da to učini neko treći, koji bi se želio pojaviti kao strateški partner kompanije.
Ne treba ispustiti iz vida da "Bosnalijek" ima više od 5.800 dioničara i da se otkupom preostalih dionica na raspolaganju, među kojima je veliki broj malih dioničara, može doći do kontrolnog ili većinskog paketa.

Treća mogća varijanta jeste da dionice kupi neko (ili više njih) ko u tome vidi dobru investiciju - da uživa dividendu ili nekad kasnije da proda dionice po većoj cijeni. To se pogotovo može dogoditi i u slučaju da Agencija za privatizaciju državni kapital rasparča na manje pakete i ponudi na prodaju.

Odlukom koju je Vlada donjela u četvrtak, 10. marta, o privatizaciji "Bosnalijeka", prestala je da važi Odluka o načinu, odnosno metodu privatizacije državnog kapitala u "Bosnalijeku" iz 2010. godine.

U toj odluci bilo je predviđeno potpisivanje ugovora o razvoju djelatnosti preduzeća, a što nije u skladu sa pravilima prodaje dionica putem berze. Naime, u slučaju aukcije putem berze riječ je o povezivanju ponude i potražnje pri čemu je jedini kriterij cijena koja se unosi u kupovni nalog.

Podsjećanja radi, u maju 2010. godine organizovana je aukcijska prodaja za 1.507.724 dionice "Bosnalijeka", koja je bila neuspješna. Na toj aukciji, kao i onoj u septembru iste godine, nije se pojavio američki "Alvogen Group", koji je najavljivao investicije u sarajevsku kompaniju od 30 mil EUR. Iz "Bosnalijeka" je tada poručivano kako je riječ o "neozbiljnom partneru sa sumnjivim investicionim planovima".

Poslije toga, u medijima se pojavila informacija kako se predstavnik "Alvogena" pred visokopozicioniranim dužnosnikom američke ambasade u BiH požalio tadašnjem federalnom premijeru Mustafi Mujezinoviću kako je "strateško partnerstvo" propalo kada je od njega direktor "Bosnalijeka" Edin Arslanagić zatražio 2 mil EUR na vlastiti račun?!

Arslanagić i još šest osoba u međuvremenu su osumniičeni da su kao članovi organizovane kruminalne grupe učinili više krivičnih djela među kojima su zloupotreba položaja, pranje novca, porezne utaje, krivotvorenje isprava i postizanje štetnih ugovora pri čemu je "Bosnalijek" oštećen za skoro 24 mil KM.

Prihodi Bosnalijeka

2011. godina 102.661.225
2012. godina 106.415.650
2013. godina 99.879.336
2014. godina 113.466.136

Dobit Bosnalijeka

2011. godina 5.938.129
2012. godina 6.508.861
2013. godina 113.433
2014. godina 10.101.338