"Ekološka bomba" u industrijskoj zoni u Tuzli - Opasni kruks na otvorenom i nezaštićen
U industrijskoj zoni Tuzle nalazi se prava "ekološka bomba", ostala nakon gašenja kompleksa postrojenja nekadašnjeg hemijskog giganta i jednog od najvećih izvoznika prije rata, Hloralkalnog kompleksa 1 i 2.
Radi se o nekoliko različitih vrsta opasnog otpada koji je na neprimjeren način odložen takoreći na otvorenom prostoru i, da stvar bude gora, slabo je zaštićen.
Tu se, prije svega, radi o opasnom kruksu, otpadu koji je nastao u procesu proizvodnje TDI-a, sirovine koja se koristila za proizvodnju poliuretana u ugašenom HAK-u 2, zatim, živi, hloru, te propilen oksidu.
Sve ove materije proglašene su visoko toksičnim ili zapaljivim, a neke od njih i kancerogenim. Zbog toga građani Tuzle već dugi niz godina traže da se ovaj opasni otpad trajno zbrine i skloni izvan naselja.
- Kruks je opasna organska materija koja je po evropskim standardima okvalifikovana vrlo toksičnom i opasnom. Dok su postrojenja HAK-a 2 radila, kruks je spaljivan u specijalnim pećima. Nakon rata, peći su uništene, a kruks je zakopan u buradima u krugu Fabrike deterdženata "Dita", te na nekadašnjem odlagalištu otpada u Moluhama - kaže dr Zvjezdan Karadžin, profesor na predmetu okolinske sigurnosti Rudarsko-geološkog i građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, i bivši ministar u Vladi TK za zaštitu okolice.
Problem je, kaže on, što mještani prekopavaju odlagalište otpada u potrazi za materijalima koje mogu prodati ili koristiti za svoje potrebe, te na taj način uništavaju burad sa kruksom. Samim tim, sebe i okoliš dovode u veliku opasnost.
Federalna vlada još 2010. godine pokušala je riješiti problem zbrinjavanja kruksa primjenom njemačke recepture prema kojoj se dodavanjem raznih aditiva kruks pretvara u neopasni materijal. Međutim, sanirana je tek trećina ukupno deponovanog opasnog otpada, dok su dvije trećine još zakopane u zemlji na prostoru "Dite".
Radi se o nekoliko različitih vrsta opasnog otpada koji je na neprimjeren način odložen takoreći na otvorenom prostoru i, da stvar bude gora, slabo je zaštićen.
Tu se, prije svega, radi o opasnom kruksu, otpadu koji je nastao u procesu proizvodnje TDI-a, sirovine koja se koristila za proizvodnju poliuretana u ugašenom HAK-u 2, zatim, živi, hloru, te propilen oksidu.
Sve ove materije proglašene su visoko toksičnim ili zapaljivim, a neke od njih i kancerogenim. Zbog toga građani Tuzle već dugi niz godina traže da se ovaj opasni otpad trajno zbrine i skloni izvan naselja.
- Kruks je opasna organska materija koja je po evropskim standardima okvalifikovana vrlo toksičnom i opasnom. Dok su postrojenja HAK-a 2 radila, kruks je spaljivan u specijalnim pećima. Nakon rata, peći su uništene, a kruks je zakopan u buradima u krugu Fabrike deterdženata "Dita", te na nekadašnjem odlagalištu otpada u Moluhama - kaže dr Zvjezdan Karadžin, profesor na predmetu okolinske sigurnosti Rudarsko-geološkog i građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, i bivši ministar u Vladi TK za zaštitu okolice.
Problem je, kaže on, što mještani prekopavaju odlagalište otpada u potrazi za materijalima koje mogu prodati ili koristiti za svoje potrebe, te na taj način uništavaju burad sa kruksom. Samim tim, sebe i okoliš dovode u veliku opasnost.
Federalna vlada još 2010. godine pokušala je riješiti problem zbrinjavanja kruksa primjenom njemačke recepture prema kojoj se dodavanjem raznih aditiva kruks pretvara u neopasni materijal. Međutim, sanirana je tek trećina ukupno deponovanog opasnog otpada, dok su dvije trećine još zakopane u zemlji na prostoru "Dite".
Tagovi:
Hloralkalni kompleks Tuzla
HAK Tuzla
Dita
kruks
odlagalište kruksa
opasni otpad
živa
hlor
Zvjezdan Karadžin
industrijska zona Tuzla
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora