Ovo su Švajcarci uradili sebi - Kako ja na privredu uticala odluka o promjeni politike povezanosti franka i evra?

Prije tačno godinu dana, švajcarska centralna banka odjednom je promijenila politiku čvrste povezanosti franka s evrom. To je izazvalo pravi šok u švajcarskoj privredi, a posljedice se osjećaju i dan-danas

Bila je to prava eksplozija na tržištu kapitala: u četvrtak 15. januara 2015, tačno u 10 časova i 30 minuta, Narodna banka Švajcarske (SNB) obustavila je fiksni kurs švajcarskog franka prema evru. Vrijednost "švajcarca" odletjela je nebu pod oblake i za samo par minuta vrijednost mu je porasla za 15%. .

Čitave tri godine švajcarska centralna banka uporno je intervenisala na mjenjačkom kursu i starala se o tome da evro vrijedi najmanje 1,20 švajcarskih franaka. Razlog za te intervencije bila je briga za švajcarsku privredu: trebalo je da proizvodi i usluge iz Švajcarske ostanu cjenovno konkurentni na svjetskom tržištu. Sve do tog dana, uprava SNB uporno je tvrdila da će se taj minimalni kurs držati "po svaku cijenu".

Ali ta "svaka cijena" prilikom otkupljivanja evra postala je jednostavno suviše visoka. Nije bilo drugo izlaza osim da se "zgazi na kočnicu" i prestane s intervencijama. Nakon te odluke, evro je već istog dana izgubio prema franku i do 30% na vrijednosti, a kao "kolateralna šteta" pao je na rekordno nizak nivo i prema dolaru u posljednjih 11 godina.

Riječ godine

Međutim, sve to i te kako je koštalo i švajcarsku privredu: indeks vrijednosti dionica na švajcarskoj berze takođe je potonuo za 8,7% – a to je pad kakav se nije vidio u posljednjih četvrt vijeka, drugi po veličini u istoriji švajcarske berze. Skup franak značio je to da će švajcarske banke i njihove mušterije morati da pretrpe ozbiljne gubitke.

Švajcarskoj taj događaj zovu Frankenšok – što je čak izabrano i kao riječ godine u toj alpskoj državi. Posljedice tog šoka osjećaju se sve do danas i zabrinutost za švajcarsku industriju i turizam je opravdana.

- Prvo je najteže prošla maloprodaja - objašnjava Kristijan Apelt, stručnjak za Švajcarsku u Pokrajinskoj banci Hesen-Tirningen.

- Mnogo Švajcaraca odlazilo je u kupovinu u Njemačku, jer je tamo odjednom sve postalo mnogo jeftinije. Isto važi i za susjednu Francusku i Italiju koje su postale još jeftinije za građane Švajcarske.

Osjetili su mnogi

I u drugim privrednim granama uskoro su se osjetile posljedice, vremenom gotovo svugdje: švajcarska mašinogradnja, elektro i metalska industrija su od tog "šoka" do novembra prošle godine zabilježili pad izvoza od 6,8%. Prema ispitivanjima centralne banke, dobit čak 87% švajcarskih preduzeća pala je kao žrtva da bi se spasila konkurentnost.

- Ima, kažu, i firmi koje su premjestile proizvodnju van Švajcarske, jer je proizvodnja u domovini postala mnogo skuplja - kaže Apelt.

Rast vrijednosti franka skupo je koštao Švajcarsku. Izraženo u konkretnim brojkama: za Švajcarsku izuzetno važan sektor turizma prošle godine zabilježio je pad od 13%, ukupan privredni rast je 2015. bio samo 0,7% – poređenja radi on je 2014. iznosio čak 1,9%. Jedino je švajcarsko tržište rada ostalo relativno stabilno: stopa nezaposlenosti je 2014. bila 3,2% da bi se u godini "šoka švajcarca" popela na samo 3,4% – što je, prema ekonomskim kriterijumima, još uvijek stanje pune zaposlenosti o kojem skoro sve druge zemlje Evrope mogu samo da sanjaju.

Narodna banka u dubokom minusu

Narodna banka Švajcarske je za 2015. godinu morala da objavi gubitak od 23 milijarde franaka – trenutno nekih 21,2 mlrd EUR. Razlog za to nije bio samo rast vrijednosti franka, već i iznenadni pad vrijednosti zlata.

Ipak, posljednjih mjeseci je i evru i dolaru porasla vrijednost u odnosu na franak, pa je tako i gubitak ispao manji nego što se prošlog ljeta strahovalo. Na kraju prvog polugodišta 2015, SNB je računala s gubitkom od preko 50 milijardi franaka zbog rasta vrijednosti "švajcarca".

- Centralna banka se zbog toga relativno dobro izvukla, a ponegdje je čak ostvarila i dobit - kaže Apelt.

Nije bilo tako davno kada su investitori iz čitavog svijeta bar dio svog kapitala tradicionalno držali u francima – Švajcarska jeste ekonomski i politički stabilna zemlja, ali taj dio je oduvijek bio kud i kamo veći od privrednog potencijala same zemlje. U nemirnim vremenima krize na tržištu kapitala, švajcarski franak tražio se još i više. Tako je nakon 2008. vrijednost franka bilježila rekord za rekordom, sve dok tamošnja centralna banka nije uvidjela da to previše košta švajcarsku privredu i vezala franak sa vrijednošću evra.

"Šokova je svima dosta"

Švajcarski franak je, naravno, još uvijek na cijeni, ali on više nije u toj mjeri utočište u nemirnim vremenima. Takva vremena imamo i sad – krah vrijednosti na berzama u Kini, napetosti između Saudijske Arabije i Irana – ali sve jedva da se odrazilo na vrijednost franka. Ta valuta ostaje relativno stabilna i vrijednost evra oscilira između 1,08 i 1,09.

- Efekat te klasične valute u kriznim vremenima koji smo vidjeli posljednjih decenija, više nije toliko očigledan - smatra stručnjak za švajcarsko tržište njemačke banke Apelt. On je ipak uvjeren da nikome nije previše stalo da "trese" tu stabilnost i da će odnos evra i franka u 2016. uglavnom ostati isti.

Narodna banka Švajcarske

SNB

odnos franka i evra

švajcarski franak

švajcarski franci

švicarski franak

švicarci

švajcarci

privreda u Švajcarskoj

Frankenšok

Kristijan Apelt

Pokrajinska banka Hesen Tirningen