Banke u RS na kamatama zaradile 156 mil KM - Visinu kamate diktiraju tržišni uslovi i poslovni ambijent

Banke u Republici Srpskoj zaradile su na kamatama i sličnim prihodima u prvih devet mjeseci prošle godine čak 156,1 mil KM, piše poslovni portal Capital.ba

Ukupni prihodi banaka za devet mjeseci 2015. godine iznosili su 367 mil KM, a u njihovoj strukturi najznačajniji su upravo prihodi od kamata i slični prihodi koji su u ovom periodu iznosili 247,7 mil KM i činili su 67% ukupnih prihoda banaka. Ovi prihodi su smanjeni za 6% u odnosu na isti period 2014. godine.

Samo od prihoda po kamatama na kredite banke su u prva tri kvartala ostvarile prihode od 223,5 mil KM.

S druge strane, ukupni rashodi banaka u istom periodu iznosili su 311,2 mil KM, od čega su rashodi po kamatama i slični rashodi iznosili 91,6 mil KM.

- Ovi rashodi u ukupnim rashodima banaka na kraju septembra 2015. godine učestvovali su sa 30% i imali su stopu pada od 12% u odnosu na isti period 2014. godine usljed smanjenja kamatnih stopa na depozite - navedeno je u izvještaju Agencije za bankarstvo RS.

Direktor Ekonomskog instituta Banjaluka Vojin Mijatović kaže da u RS kamatne stope jesu više u odnosu na EU, ali da njihovu visinu diktiraju ukupni tržišni uslovi kao i poslovni ambijent.

- Istina je da su prosječne kamate na našem tržištu više u odnosu na prosjek u EU, međutim, moramo sagledati koji uslovi diktiraju ovaj nivo kamatne stope na tržištu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Prvo pitanje koje se nameće jesu izvori koje naše banke koriste, tačnije cijena kapitala istih izvora koji se koriste za finansiranje privrede i stanovništva - kazao je Mijatović.

On je istakao da je u posljednjoj deceniji, bez obzira na nizak rast, došlo do proširenja privrednih kapaciteta i porasta potrošnje stanovništva što je doprinijelo ekspanziji finansijskog sektora u smislu obima, te su kamate, koje su u startu bile veoma visoke u odnosu na prosjek EU, bile obrazložene visokim rizikom, kao i manjkavostima u pravnom okviru za naplatu potraživanja. Istakao je da u tom periodu stanovništvo, ali i preduzeća nisu mogli birati ništa drugo u odnosu na ono što je bilo ponuđeno na finansijskom tržištu, te je visok nivo kamata postao prihvatljiva stavka za sve.

- Danas kada imamo značajno drugačiju situaciju, te daleko veću konkurenciju unutar samog finansijskog sektora, a uz uvažavanje efekata već sada konstantne krize, realno je očekivati smanjenje kamatnih stopa - naglasio je Mijatović.

Međutim, on naglašava da je vrlo bitna i uloga države u smislu poboljšanja poslovnog ambijenta čime vrlo direktno može uticati na smanjenje kamatnih stopa.

- Nažalost, u proteklom periodu se ne možemo pohvaliti tim poboljšanjima, tako da nismo mogli očekivati ni njihov uticaj na eventualno smanjenje kamatnih stopa - rekao je Mijatović.

Dodao je da je veoma bitna i sama struktura plasmana banaka u RS, naglašavajući da je u prethodnoj godini veći dio novih kredita iskorišćen za refinansiranje postojećih, što je još jedan uzrok visokog nivoa kamatnih stopa.

- Visina kamatnih stopa na svakom tržištu veoma jasno pokazuje i nivo privredne aktivnosti, i upravo zato smatram da ovo nije problem samo banaka već svih učesnika na tržištu, a prvenstveno države koja kroz široku lepezu stimulativnih aktivnosti može uticati na povećanje privredne aktivnosti, a samim tim i na nivelisanje visine kamatnih stopa na tržištu - zaključio je Mijatović.