U BiH se i dalje malo novca izdvaja za osiguranje imovine ili života

"Poslovne novine" u novom broju pišu da se osiguranje zbog sve lošijeg životnog standarda građana ne percipira kao potreba nego kao "nužno zlo", o čemu govore i brojke o ukupnoj premiji osiguranja po glavi stanovnika u zemljama EU koja iznosi oko 2.100 eura, dok je u BiH svega 75 eura.

U segmentu premije životnog osiguranja situacija je još gora, jer po glavi stanovnika prosjek EU iznosi oko 1.290 eura, a u BiH svega 15 eura.

O tome za "Poslovne novine" govori Midhat Terzić, generalni direktor "Sarajevo-osiguranja", lidera u ovoj branši i čelni čovjek Udruženja osiguravajućih društava SorS.

- Poređenja s Evropom i razvijenim tržištima je uvijek nezahvalno praviti kada je naša industrija osiguranja u pitanju s obzirom na činjenicu da još uvijek nemamo u potpunosti uređeno tržište, da se zakonska regulativa nužno mora prilagoditi EU propisima i da mi faktički djelujemo na dva odvojena entitetska tržišta, koja samo u nekim aspektima postaju jedan ekonomski prostor - pojašnjava Terzić.

Dalje navodi da se ne možemo porediti ni s regionom jer je tržište u zemljama EU, poput Slovenije i Hrvatske, daleko razvijenije, organizovanije i s iznosima premijskog prihoda o kojima mi možemo samo sanjati.

Srbija, Crna Gora i Makedonija u nešto sličnijoj situaciji, ali naš problem i dalje ostaje to što imamo ogromnu nezaposlenost i slabe ekonomske pokazatelje te administraciju u javnom sektoru koja ne vidi i ne prepoznaje značaj osiguranja i nema svijesti o potrebi osiguranja vrijedne državne i javne imovine.

- Osiguranje od automobilske odgovornosti je obavezno osiguranje i to je razlog zbog kojeg učestvuje sa skoro 50% u ukupnom premijskom prihodu. Kod neživotnih osiguranja, slijedi kasko osiguranje sa oko 10%, osiguranje nezgode sa oko 6%, te osiguranje imovine od požara i prirodnih sila kao i osiguranje ostalih šteta na imovini sa po pet posto ukupne premije. Životna osiguranja su u ukupnom prihodu zastupljena sa oko 20% i u kontinuiranom su rastu - precizirao je Terzić.

Naglasio je da je promoviranje osiguranja i posljedično povećanje premijskog prihoda moguće jedino kroz značajniji rast prihoda stanovništva, te podizanje svijesti o značaju osiguranja koje je, kao što je viđeno u prošlogodišnjim katastrofalnim poplavama, jedina brana gubitku najvrijednije privatne i javne imovine te jedina prava mogućnost zaštite pojedinca i njegovih najbližih u turbulentnim vremenima. Govoreći o odnosu državnih i javnih preduzeća prema osiguranju kao najboljoj zaštiti od rizika za imovinu Terzić je rekao da su brojne javne institucije i preduzeća koja gazduju imovinom ogromne vrijednosti koja uopće nije osigurana.

- Prošlogodišnje poplave ih nisu osvijestile u većoj mjeri, iako je primjetan porast u jednom dijelu osiguranja imovine. Ali generalno govoreći tržište ove vrste osiguranja stagnira a razlog je to što još uvijek, u velikoj mjeri, preovladava pogubno razmišljanje da će u slučaju štetnog događaja država posegnuti za sredstvima iz budžeta i namiriti štetu - istakao je Terzić u novom broju "Poslovnih novina".