Strane investicije u BiH pale za petinu - Najviše ulagano u trgovinu, prerađivačku industriju i telekomunikacije
Direktne strane investicije u BiH u prvoj polovini ove godine iznosile su 314,7 mil KM, što je za čak 18% manje u odnosu na isti period prethodne godine, pokazuju podaci Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) BiH, objavljeni u najnovijem izvještaju o makroekonomskim kretanjima.
Kako je navedeno, najviše ulaganja je bilo iz Austrije 111,9 miliona, Luksemburga 63,2 miliona, te Hrvatske 36,7 miliona. Kada su u pitanju sektori, iz DEP-a ističu da je u prvom polugodištu ove godine najviše ulagano u trgovinu, 103,9 mil KM, prerađivačku industriju, 20,6 mil KM, te u telekomunikacije, 64,7 mil KM.
Iz DEP-a BiH su naglasili da je iznos direktnih stranih investicija u BiH u prvoj polovini godine nepotpun, jer ne sadrži evidentirane zadržane zarade koje su dio direktnih stranih ulaganja, a objavljuju se samo na godišnjem nivou.
Međutim, procjene stranih ulaganja u BiH za ovu godinu pokazuju da bi trebalo da bude na nivou prethodne godine, i to u rasponu od 670 do 770 mil KM. Ipak, u perspektivama stranih ulaganja, koje je takođe objavio DEP BiH, navodi se da se prema dosadašnjim podacima za pola godine i neuspjelim prodajama planiranih firmi u državnom vlasništvu ne mogu očekivati značajnija direktna strana ulaganja u ovoj godini.
Kada je u pitanju sljedeća godina, DEP BiH u svom izvještaju prognozira da bi ona mogla iznositi između 880 i 930 mil KM. S tim u vezi navode da su pored evidentnog nastavka ulaganja u elektroenergetski sektor u 2016, interesantna i ulaganja u dionice autoputeva Doboj Jug - Žepče i Doboj - Vukosavlje. Takođe, ističu da bi se moglo očekivati i ulaganje u projekat iz oblasti turizma u izgradnju turističkog grada "Buroj Ozone", za šta je opština Trnovo potpisala protokol o namjeni s kompanijom "Buroj Property Development", vrijedan 4,5 mlrd KM.
Takođe, ako bi došlo do realizacije projekta "TE Ugljevik 3", ulaganja bi mogla biti i znatno veća. U izvještaju DEP BiH se procjenjuje i da bi ulaganja u 2017. godini mogla biti između 890 i 940 mil KM, gdje se pored ulaganja u elektroenergetske objekte i dionice autoputeva navodi i projekat ulaganja u Tvornicu cementa "Banovići", vrijedan 150 mil EUR. Procjene su obuhvatile i 2018. godinu, u kojoj se očekuje da direktna strana ulaganja premaše milijardu maraka. I tu se kao okosnica izdvajaju ulaganja u elektroenergetski sektor i puteve.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, smatra da je pad stranih investicija plod nekoliko važnih elemenata. Jedan od njih je, kako kaže, opšta stagnacija u Evropi, što je razlog za manji interes za ulaganje i proizvodnju, dok istovremeno rastu depoziti, odnosno novac raspoloživ za investiranje.
- Drugi problem u vezin sa BiH je činjenica da smo mi u tim domaćim političkim nestabilnostima i prepucavanjima napravili situaciju u kojoj smo nestabilna zemlja, i tako nas doživljavaju izvana - rekao je Pavlović.
Kao treći razlog, on navodi činjenicu da se u BiH niko ne bavi ekonomijom koja je perspektivna i namijenjena domaćim kupcima.
U takvim uslovima, on kaže da u BiH neko može doći i investirati samo u trajne stvari kao što su energetika, te trgovina.
- Tako da praktično mi nismo atraktivni nikome, a nismo ništa ni napravili da budemo atraktivni - istakao je Pavlović.
Firme:
Direkcija za ekonomsko planiranje BiH Sarajevo
Mješoviti Holding ERS - MP a.d. Trebinje - ZP RiTE Ugljevik A.D. Ugljevik
Buroj Property Development Dubai
Tagovi:
DEP BiH
Zoran Pavlović
strane investicije
direktne strane investicije
strana ulaganja
TE Ugljevik 3
autoput Doboj Jug Žepče
autoput Doboj Vukosavlje
Tvornica cementa Banovići
Buroj Property Development
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora