Mićo Mićić, gradonačelnik Bijeljine - "Martini Vesto" nam nije najavio otvaranje pogona

(Mićo Mićić) Grad Bijeljina traži strateškog partnera za jedan od najvažnijih turističkih resursa u Semberiji - Banju Dvorovi. Iako nije objavljen zvaničan javni poziv za dostavu ponuda, na adresu Gradske uprave stižu neobavezujuće ponude, kako bi se sagledala stvarna interesovanja potencijalnih investitora, rekao je Mićo Mićić, načelnik Grada Bijeljina.

Nakon toga, bili bi definisanii uslovi i kriterijumi za uspostavu strateškog partnerstva i objavljen zvanični javni poziv za dostavu obavezujućih ponuda. Prema tome, dostavljene neobavezujuće ponude su jedne od "ulaznih informacija" za definisanje zvaničnog javnog poziva o kome će odlučivati Skupština Grada.

eKapija: Bijeljina je već dosta novca uložila u projekte uređenja riječnih korita i zaštite od poplava. Koliko još investicija planirate u te svrhe i kada bi područje grada moglo da bude potpuno zaštićeno?

- Poplave koje su pogodile područje Semberije 2010. i 2014. godine su nanijele štetu koja je veća od deset godišnjih gradskih budžeta i zato je izgradnja sistema za zaštitu od poplava prioritet Gradske uprave. Da bi zaštitili područje grada bar za narednih 50 godina, potrebno je izgraditi nasipe pored rijeke Drine u dužini od 34 kilometra i regulisati korito rijeke Janje od osam kilometara i to će biti cjelovit projekat.

Od toga, za rijeku Janju vrijednost je procijenjena na nešto više od 11 mil KM, od čega je obezbijeđeno 9 mil KM, uključujući i 4 mil KM donacije od Turske, a iz gradskog budžeta smo već izdvojili 500.000 KM za izradu projekta. Za drinski nasip je obezbijeđeno 20 mil KM iz kredita Svjetske banke koji je ugovorila Vlada Republike Srpske.

(Foto: Grad Bijeljina)

Ostaje nam da nađemo sredstva za eksproprijaciju zemljišta za šta procjenjujemo da će biti potrebno oko 9 mil KM. Tražićemo da nam se odobre sredstva iz kredita Svjetske banke ili Fonda solidarnosti, a ako to ne bude odobreno, zadužićemo se, jer, iako ove aktivnosti nisu u nadležnosti lokalne uprave, bezbjednost naših građana nam mora biti na prvom mjestu. Zato, s pravom očekujemo da stanovništvo uz riječne tokove da podršku ovom projektu i, ako sve bude teklo po planu, realno je očekivanje da radovi počnu na proljeće naredne godine.

eKapija: Imali ste pregovore sa načelnikom opštine Šid o obnovi pruge Bijeljina-Šid. Hoće li se raditi nešto konkretno na tom projektu i šta bi to predstavljalo za nas?

- Nekoliko puta smo imali susrete i razgovore o renoviranju i stavljanje u funkciju navedene pruge. Početna ideja se odnosila na uvođenje turističkog voza koji bi bio u sastavu projekta "Železnica Srbije" -"Romantika". U nekoj od kasnijih faza razvoja planirana je modernizacija i uključivanje u Koridor 10.

eKapija: Gasovod od Šepka je presudan za gasifikaciju Bijeljine. Vlada RS je dala zeleno svjetlo, kada možemo očekivati početak izgradnje?

- Ovo je veoma značajan projekat za razvoj Bijeljine. Do sada je urađeno oko 300 kilometara mreže po gradu i za završetak projekta bi bila nužna izgradnja glavnog voda od Šepka do Bijeljine u dužini od oko 24 kilometara. "Bijeljina-gas" je obezbijedio sve tehničke pretpostavke za realizaciju projekta uključujući i potrebni cijevni materijal. Očekuje se donošenje odluke Vlade RS o utvrđivanju opšteg interesa čime bi počela završna faza projekta.

eKapija: Kakvo je sada interesovanje za ulaganje u industrijske zone u Bijeljini. Hoće li biti novih investicija u narednom periodu?

- Do sada je u industrijskim zonama 2 i 3 prodato trinaest parcela i izgrađeno šest objekata, u kojima je uglavnom počelo poslovanje. Imamo interesovanje investitora za ulaganje, ali ipak moram da umiješam i malo politike... Svi napori koje preduzimamo da privučemo investitore, ne samo u Bijeljini, nego i u drugim sredinama, pašće u vodu ako ne obezbijedimo stabilnost u Republici Srpskoj i BiH. Niko neće investirati u nestabilna područja, kad imamo druge stabilnije zemlje u okruženju sa sličnim troškovima poslovanja. Postizanje stabilnosti nije nešto na šta u presudnoj mjeri mogu da utiču lokalne zajednice, o tome treba da razmisle viši nivoi vlasti.

eKapija: Da li industrijske zone mogu da odgovore na sve zahtjeve investitora?

(Foto: Grad Bijeljina)

- Predvidjeli smo da se, prilikom ugovaranja prodaje zemljišta u industrijskim zonama, u najvećoj mogućoj mjeri izađe u susret investitorima, a dajemo posebne pogodnosti prerađivačima i otkupljivačima poljoprivrednih proizvoda. Takođe, prethodnih godina smo unaprijedili i efikasnost usluga koje lokalna uprava pruža poslovnoj zajednici za šta je Grad Bijeljina dobio BFC sertifikat o povoljnom poslovnom okruženju.

eKapija: Zašto bi trebalo investirati u Bijeljinu. Koje prednosti nudite ulagačima?

- Bijeljina se nalazi na praktično idealnom mjestu - na sredokraći između velikih urbanih centara bivše Jugoslavije, u blizini važnih saobraćajnica, već smo pominjali obezbijeđene lokacije spremne za investiranje u industrijskim zonama i podršku lokalne uprave investitorima... Radna snaga nam je kvalifikovana, kao i konkurentne poreske stope i prilagođeni podsticaji. Takođe, imamo znatne prirodne resurse - velike površine plodnog poljoprivrednog zemljišta, potencijale za proizvodnju geotermalne i solarne energije, regionalni smo privredni, turistički, trgovinski, zdravstveni, obrazovni centar... Kad sve to sagledamo, s pravom očekujemo da interes investitora bude povećan.

eKapija: Koje sektore planirate da razvijate u narednom periodu. Gdje su najveći potencijali?

- U proteklih desetak godina držali smo se tri glavna principa i to: razvoj, demokratija i uključenost. Za razvoj su nužne pretpostavke, te smo izgradili potrebnu infrastrukturu dimenzioniranu za grad koji je u velikoj ekspanziji. Za razvoj su potrebni i kadrovi, pa smo više od 8% budžeta uložili u objekte i programe obrazovanja. U ovom planskom periodu akcenat su stavili na razvoj ljudskih resursa i stvaranje pretpostavki za zapošljavnje. Izgradili smo Industrijsku zonu broj 3 i stvorili neophodne pretpostavke za izgradnju infrastrukture u IZ 2. Za ulaganje u obje zone vlada veliko interesovanje.

Ključni sektori budućeg razvoja su identifikovani u prednostima koje pruža ovo područje i to: poljoprivreda (plastenička proizvodnja i prerada), energetska efikasnost (iskorišćavanje potencijala geotermalne energije i gasa), razvoj turizma i drvoprerađivački i metalski sektor.

Vedrana Džudža