Bez fakulteta 92% radno sposobnih - Obrazovni sistem u RS nije usklađen sa tržištem rada

Tek 8% radno sposobnog stanovništva u RS ima završenu višu ili visoku školu, ili pak magisterijum, odnosno doktorat.

To je pokazala najnovija anketa o radnoj snazi, koju je sproveo Republički zavod za statistiku, a anketni uzorak činilo je 3.457 domaćinstava.

Rezultati ove analize ukazuju da završenu osnovnu školu, ili manje od toga, ima čak 40,7% radno sposobnih, dok diplomom srednje škole, s eventualnom specijalizacijom nakon nje, raspolaže 50,8% građana.

Statističari su, istovremeno, izračunali da je u RS najviše radnika sa završenom srednjom stručnom spremom, na koje otpada 62,6% od ukupnog broja zaposlenih.

Višom školom, ili nekim još većim stepenom obazovanja, može da se pohvali 13,7% radnika, dok je na osnovnoj školi ostalo njih 23,7%.

Poslodavci smatraju da ovakva statistika ne ukazuje na to da nam treba još više visokoobrazovanog kadra, već je, kako poručuju, suština u tome da treba da školujemo samo one profile koji su zaista potrebni tržištu rada, ali i za potrebe razvoja.

Ističu da je za svako društvo bitno da ima što više visokoobrazovnih, ali da je, istovremeno, veoma bitno voditi računa o kvalitetu stečenih kompetencija.

- Po podacima iz 2010. godine, u našem obrazovnom sistemu imate oko 50.000 studenata. Trenutno je taj broj vjerovatno i veći. Privreda sigurno ne može da apsorbuje ni dio novosvršenih diplomaca. Upisna politika je jedan od najvećih problema - pojašnjava Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS.

Kako je dodao, sa druge strane, potrebno je obezbijediti veću ponudu radnih mjesta.

- A to znači da hitno moramo pristupiti poboljšanju ambijenta za poslovanje kroz smanjenje oporezivanja rada i bolju pokretljivost radne snage - navodi Aćić.

Dodaje da je globalno tržište surovo i da nam uzima najkvalitetnije kadrove, što u praksi znači da školujemo ljude za tuđe tržište rada, što nije funkcija bilo kojeg obrazovnog sistema, pa ni našeg.

Danko Ružičić, predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće RS, takođe ističe da obrazovni sistem nije usklađen s tržištem rada. A, da li imate fakultet ili ne, ne odražava se u svakoj firmi na to koliko će vam novca mjesečno lijegati na tekući račun.

- Što se tiče ličnih primanja, ona zavise od radnog mjesta i onog što ste na tom radnom mjestu proizveli. Poslodavca manje zanima da li imate stručnu spremu tog profila na kojem radite - ističe Ružičić.

Borivoj Obradović, predsjednik Unije studenata RS, upozorava na činjenicu da se u RS posljednjih godina bilježi znatan porast broja ljudi s fakultetskom diplomom, ali istovremeno dolazi i do porasta broja nezaposlenih s visokom školskom spremom.

- Paradoks je to što su povećanju broja diploma doprinijeli oni koji su već zaposleni i koji su uglavnom završavali privatne fakultete, dok su na Zavodu za zapošljavanje uglavnom mlađi ljudi koji su diplomirali na državnim fakultetima - naveo je Obradović.

On vjeruje da će znanje kad-tad biti na cijeni, te budućim studentima savjetuje da, ipak, pored onoga što vole, obrate pažnju i na to kakve su mogućnosti za zaposlenje. Savjet je, dakle, da naprave neku vrstu kompromisa.

- Bez obzira na to koji će fakultet da upišu, savjetovao bih mladim kolegama da se trude da tokom studija nauče što više, da se angažuju u studentskim organizacijama, da putuju i da na druge načine ulažu u sebe, kao i da se nikada ne zadovolje prosječnim rezultatima - poručio je Obradović.

Brojke

23,7% radnika ostalo na osnovnoj školi

62,6% zaposlenih ima završenu srednju školu

13,7% ih ima višu školu ili još veći stepen obrazovanja