Historijski spomenici magnet za turiste u Tuzlanskom kantonu

Broj turista u Tuzlanskom kantonu iz godine u godinu se povećava. Tako je u 2014. godini ostvareno više od 100.000 noćenja. Činjenicu da je sve više onih koji žele vidjeti ljepote i blagodati Kantona, potvrđuju i posjete brojnim kulturno-historijskim spomenicima. Njih 40 na ovom području su nacionalni spomenici. Osim smještajnih kapaciteta i dobre infrastrukture, kulturno historijsko i prirodno naslijeđe pravi je mamac za razvoj turizma kao profitabilne privredne grane, piše RTV "Slon".

- Kulturno historijsko i prirodno naslijeđe, naša baština, to su sve turistički resursi naše države, našeg kantona. To je jako bitan segment u promociji turizma - kaže Merima Aljić iz Turističke zajednice TK.

Rusmir Djedović iz Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK kaže da su brojni vidovi i segmenti te turističke privrede. A zapravo, kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe je važnije od infrastrukture, od hotelijerstva i ugostiteljstva, jer bez toga nema ni ovog drugog segmenta, naglašava on.

Raduje činjenica da je upravo Turistička zajednica Tuzlanskog kantona u prethodne dvije godine izdvojila više od milion maraka za zaštitu ovih spomenika. Jer na taj način, obnovom i očuvanjem domaćeg blaga, mapiraju se potencijalne turističke tačke i prave se nove turističke ponude. Jer, historijski spomenici su magnet za potencijalne posjetitelje.

- Spomenut ću neke, Turalibegova ili Poljska džamija u Tuzli koja se nalazi na nacionalnoj listi spomenika, izdvojili smo za Gradinu Srebrenik i izdvojili smo i za Gradinu Gradačac i ini drugi - riječi su Aljićke.

Svijetla tačka u ovom Kantonu je i donošenje novog Zakona o turističkim zajednicama TK, koji će uveliko olakšati rad turističkih radnika, ali i doprinijeti boljoj promociji turističkih potencijala. Kulturno-historijski spomenici su dio tih potencijala.

- Bez ovih baštinskih ustanova koje se bave zaštitom kulturno-historijskog naslijeđa, turistička zajednica nema šta da prezentuje, u tom smislu nema ni turističke ponude, tako da je neophodno zajedničko djelovanje - naglašava Omer Zulić, direktor Arhiva TK.

Potrebno je dakle mnogo više raditi na očuvanju svog identiteta a koji bi prezentovali i drugima. Jer, kako rekoše naši sagovornici, ako ne budemo znali čuvati ono što imamo, nećemo imati ni ono čemu težimo. Građevine, spomenici, usmene predaje, mitovi i legende, materijalna i nematerijalna svjedočanstva o hiljadama godina života na ovim podnebljima jesu segmenti iz prošlosti, ali su i dio nacionalnog identiteta i nacionalne kulture. A kultura je u svakom segmentu turizma, piše RTV "Slon".