Naučnici kraći za 2 mil KM - U RS izdvajanja za istraživanje i razvoj 2,9 mil KM u 2015. godini

(Foto: anawat sudchanham/shutterstock.com)

Pokazuju to najnoviji podaci Zavoda za statistiku RS, prema čijoj je evidenciji najviše novca u ovom segmentu lani dodijeljeno za unapređenje i razvoj visokog obrazovanja, i to oko 82%.

Akademska zajednica, stručnjaci, a posebno studenti poručuju da bi u idućoj godini trebalo da budu iznađeni načini da ovoj oblasti bude dodijeljeno više novca iz budžeta ako postoji želja za razvojem nauke i cijelog sistema obrazovanja.

Rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu Radoslav Grujić kaže da je kvalitetno istraživanje dugotrajan i skup proces te da iziskuje veća ulaganja.

- U nauci, odnosno svim sferama istraživanja izuzetno je skupa infrastruktura i oprema. Ne govorimo o platama kadra i naučnika, već o materijalnoj podršci koju ova oblast zahtijeva ukoliko želimo napredovati i stremiti ka razvoju - naglasio je Grujić.

Da su potrebna veća izdvajanja za istraživanje i razvoj u idućoj godini, smatra i predsjednik Unije studenata RS Borivoj Obradović.

S obzirom na to da je riječ o novcu koji je namijenjen za razvoj i istraživanje, Obradović kaže da bi on trebalo da bude usko vezan sa strateškim razvojnim ciljevima.

- Ako nam je jedan od strateških ciljeva poljoprivreda, turizam ili energetika, onda novac treba ulagati i u istraživačke projekte koji će biti u funkciji razvoja tih oblasti - naglasio je Obradović.

Prema njegovim riječima, jedna zemlja ne treba da smanjuje izdvajanje za istraživanje i razvoj bez obzira na to u kakvim se ekonomskim problemima nalazila.

- U vrijeme najveće recesije od 2008. do 2012. godine, Austrija, Njemačka, Norveška, Danska povećale su izdvajanje za visoko obrazovanje, dok su manje novca izdvajale Grčka, Španija, Portugalija i Mađarska. Možemo vidjeti gdje se danas nalazi koja od tih ekonomija i ko je donio ispravnu odluku - navodi Obradović.

Evropska unija

Evropska unija godišnje izdvaja 1 mlrd EUR za istraživanje i razvoj nauke, a njene članice u prosjeku izdvajaju tri odsto bruto društvenog proizvoda za naučnoistraživački rad.

S druge strane, BiH u te svrhe, kako pokazuju statističke procjene, izdvaja ispod 0,1% BDP-a.