Proizvodnja kornišona u Hercegovini - Zaradu "pojedu" klima i cijena rada

S nepovjerenjem su proizvođači u Hercegovini, povrtlari i ostali, slušali prijedloge za organizovanu proizvodnju krastavaca kornišona. Na predavanjima gdje su im nuđeni povoljni uslovi, siguran otkup koji nemaju za tradicionalne kulture, djelovali su potpuno inertno.

Relativno rijetki upustili su se u taj projekt. Je li skepticizam bio opravdan, "Večenje" su pitale agronoma Ivicu Borovca, komercijalista tvrtke "Adria histhil" iz Gabele, Čapljina, koja je proljeljetos proizvođačima u BiH isporučila milijun sadnica kornišona.

- Smatram da kornišon nije kultura koja bi bila zanimljiva Hercegovini, u prvom redu zbog ekstremnih temperatura, iako ima dosta vode. To je kultura koja na dnevnoj bazi traži puno brige, a samo se prva klasa dobro plaća. U odnosu na Hercegovinu, Bosna je svježija, ima kraći sunčani interval, svježije su noći, ima jutarnje rose, tako da s tog aspekta tamo kornišon bolje uspijeva, brže raste, manje je bolesti, odnosno manje je problema u proizvodnji. Sami berači u Bosni beru na satnicu ili dnevnice koje su dosta niže nego u Hercegovini. Više je to porodični posao gdje čovjek i žena s djecom koji nemaju zaposlenje ili neki privatni biznis, odluče se za nekoliko plastenika i fokusirani su samo na to, onda tu može biti nešto - kaže agronom Ivica Borovac i dodaje:

- Hoću reći, troškovi i zarada ostaju u porodici, tako se može napredovati. Imati vanjske berače, ili ljude koji će pripremati zemljište, orati ga i ostalo, previše bi se novca na to potrošilo da bi proizvodnja bila rentabilna, tako da se Hercegovci u dobrim saznanjima kako to funkcioniše, nisu masovnije odlučili na tu proizvodnju.

On smatra da su povrtlari postupili racionalno, jer bi samo sebi napravili probleme. Kako kaže, krastavci kornišoni nisu za hercegovačko podneblje najpodesnija kultura, kako zbog klimatskih uslova, tako i zbog cijene radne snage.

Računica je prosta, ako berač dnevno može maksimalno ubrati pedesetak kilograma po cijeni od 1,7 KM za kg, bar polovina od dobivenog iznosa otpada na dnevnicu.

Satnica radnika u poljoprivredi u Hercegovini je 5 do 6 KM.