Manje zajmova privredi usporilo rast kreditiranja u BiH

Bankarski sektor u BiH je u prvom polugodištu ove godine zabilježio slab rast ukupnih kredita, koji su na kraju tog perioda iznosili 17,2 mlrd KM, pokazuju podaci Centralne banke BiH, objavljeni u biltenu Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) BiH.

Kako su naveli, slab rast ukupnih kredita od 1,8% posljedica je negativnog rasta kredita nefinansijskim, odnosno proizvodnim preduzećima od 2,5%, a koji čine 47,9% ukupnih kredita.

Prema ovim podacima, krediti plasirani sektoru stanovništva čine 44,8% ukupnih kredita i za razliku od sektora nefinansijskih preduzeća bilježe stopu rasta od 5,1%. Pored toga, treba reći da krediti opštoj vladi i ostalim sektorima zajedno čine 7,3% ukupnih kredita i zabilježili su pozitivan godišnji rast od 12,5%.

Posmatrano po mjesecima, vidljivo je da je stopa rasta kredita stanovništvu u BiH svakog mjeseca bilježila blagi pad, pa je tako u januaru ove godine iznosila šest, a u junu 5,1%. S druge strane, krediti preduzećima su tokom cijelog prvog polugodišta ove godine imali negativnu stopu rasta, koja je u najvećem procentu bila u februaru ove godine i iznosila 4,2%.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT, rekao je da slab rast ukupnih kredita u prvoj polovini ove godine predstavlja nastavak trendova iz nekoliko prethodnih godina.

- To se najviše oslikava u slabijoj kreditnoj aktivnosti banaka prema proizvodnim preduzećima i uopšte preduzećima iz privrede, što opet prikazuje slaba očekivanja privrednika, lošu investicionu klimu, neizvjesnost i drugo - smatra Grabovac.

S druge strane, on smatra da preduzeća koja traže kredite očigledno nisu više sposobna, odnosno nemaju odgovarajuće obezbjeđenje i od banaka nisu procijenjene kao validan primatelj kredita. Sve to, kako je kazao, oslikava slabo stanje u privredi.

Što se tiče kredita stanovništvu i njihovog slabog rasta, Grabovac ističe da se stanovništvo ustručava uzimanja novih kredita zbog neizvjesnosti da li će zadržati radno mjesto, da li će biti plate i tako dalje, pa je zbog toga prisutna određena stagnacija.

I Muris Čičić, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, smatra da je riječ o stagnaciji plasiranih kredita, ističući da su banke očigledno navikle da izvlače ekstraprofit iz svojih aktivnosti.

- U situaciji kad gotovo ne mogu da rade, oni radije ne plasiraju svoja sredstva. S druge strane, očigledno je da je i potražnja manja ako i stanovništvo pokazuje manju aktivnost, znači da je situacija nepromijenjena. Ljudi kad ne očekuju neke značajnije prilive onda i ne ulaze u kreditne aranžmane - rekao je Čičić. Prema njegovim riječima, da bi se osjetila malo veća kreditna aktivnost realni sektor mora imati povoljnije kredite.

- Nema više nikakvog razloga da su cijene kredita, odnosno kamate u BiH dva do tri puta više nego u Njemačkoj ili Austriji, čije kompanije znatno jeftinije nabavljaju finansijska sredstva i tako su u startu u konkurentnijoj poziciji, što je nedopustivo i mislim da više nema razloga za to - rekao je Čičić. On je dodao da banke u BiH visoke kamate na kredite pravdaju političkim rizikom.

- Međutim, politički rizik 20 godina poslije Dejtonskog sporazuma i prestanka ratnih dešavanja - mislim da je bespotrebno pričati o većem riziku nego što je u našim susjednim zemljama - kazao je Čičić i dodao da je jedan od razloga prevelika zatvorenost banaka prema novim idejama, inovacionim projektima i prema većem kreditiranju.