Slovenija isplatila prvog štedišu Ljubljanske banke u BiH

To je pilot presuda ESLJP u Strazburu u slučaju Ališić i drugi protiv Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Makedonije od 16. jula 2014. godine, koja Sloveniju obavezuje da preduzme sve potrebne mjere za otplatu neisplaćenih starih deviznih depozita u podružnicama Ljubljanske banke Sarajevo i Zagreb. Prijateljska nagodba sa Sadžakom provedena je na temelju zakona, koji je usvojila u junu Narodna skupština Slovenije, piše ljubljansko "Delo".

- Nagodba koja smo sklopili je potvrda da su rješenja u zakonu prava - uvjerena je državna tajnica u Ministarstvu finansija Irena Sodin. Odluka Sadžaka (među trojicom tuženika imao je najveći zahtjev i zajedno s kamatama u roku od 30 dana dobio je gotovo 100.000 EUR) da usvoji rješenje iz slovenskog Zakona je dokaz da smo na pravom putu i da je Zakon pravičan za pitanja sukcesije - kazala je Polak Ana Petrić.

Da je slovenski zakon pravičan i u skladu s presudom ESLJP također je potvrdio Sadžakov advokat Mujčin Bešlo, koji je objasnio da je ponudu Slovenije za prijateljsku nagodbu već prihvatila i druga tužiteljka Ljubljanske banke Sarajevo Emina Ališić. Treći tužitelj u presudi ESLJP, Sakiba Šahdanovi ima potraživanja od srpske Investbanke. Poravnavanje je za Mujčina važna poruka za druge neisplaćene štediše koji su "bombardirani dezinformacijama, poluinformacijama i netačnim informacijama." On je upozorio da je odluku o adekvatnosti slovenskih pravnih rješenja za štediše donijelo isključivo Vijeće Evrope i "da ne nasjedaju na druga rješenja, koja pozivanjem na barikade nude razna udruženja, pravnici i pojedinci".

Na ESLJP je protiv nasljednica SFRJ podneseno 1.850 tužbi u ime oko 8.000 štediša, tako da je pilot presuda u ovom slučaju važan presedan za sve ostale. Štediše će moći početi ulagati zahtjeve za isplatu 1. decembra ove godine. Za podnošenje prijava će imati 25 mjeseci do kraja 2017. Detaljne upute će biti dostupne 2. novembra, kada je če slovenski ministar finansija izdati letak koji će biti objavljen u Narodnim novinama i u svim dnevnim novinama u BiH i Hrvatskoj, a u Ministarstvu finansija je navelo da će relevantne informacije također objaviti na svojoj internet stranici.

Štedišama će kamate od 1991. (one po riječima advokata Mujčina iznose približno pola vrijednosti glavnice) biti isplaćene bez plaćanja poreza u Sloveniji, a kamatna stopa je vezana za inflaciju na području Njemačke, jer tamo živi većina štediša.

Nakon prihvaćanja zakona, koji predviđa ostvarivanje presude ESLJP, slovenska vlada procjenjuje da će isplata starih deviznih štediša donijeti finansijske posljedice od 385 mil EUR, s kojima će se isplatiti oko 230.000 štediša. To uključuje iznos glavnice podružnica Ljubljanske banke u Zagrebu i Sarajevu i kamate do 31. decembra 2015. godine, te administrativne i druge troškove povezane s provedbom verifikacijskog postupka i s isplatom.