"Uzajamni fondovi" – Novost na domaćem tržištu

Oročavanje novca u banci najčešći je oblik investiranja za koje se opredjeljuju bosanskohercegovački građani. No, lični prihodi mogu se povećati i na druge načine uz veće prinose od onih koji donose kamate na štedne uloge. Jednu od mogućnosti nude uzajamni fondovi, koji su se pojavili i u Bosni i Hercegovini.

Prvi takav fond, sarajevski MF – Global.ba, registrovan je ovih dana i upravo je počeo politiku ulaganja. Drugi uzajamni fond, Hypo BH Equity iz Mostara, trebalo bi da bude osnovan krajem septembra 2007. godine. U Društvu za upravljanje fondovima Hypo Alpe Adria Invest, koje je osnivač ovog fonda, upis inicijalnih udjela počeće 27. avgusta 2007.

Za razliku od privatizacionih investicionih sredstava (PIF-ovi), koji su prikupljali certifikate građana u privatizaciji, otvoreni uzajamni fondovi sakupljaju novac izdavanjem i prodajom udjela u fondu i tako prikupljena sredstva ulažu u različite finansijske instrumente: dionice kompanija, obveznice, zatvorene fondove, novčane depozite… Samir Vrana, načelnik Sektora za investicione fondove u Komisiji za vrijednosne papire Federacije BiH, je kazao kako ulagači novac povjeravaju profesionalcima koji u njihovo ime upravljaju sredstvima.

Riječ je o ljudima sa licencom investicionih savjetnika koji bi trebalo da upravljaju imovinom fonda bolje nego pojedinačni ulagači. Disperzijom rizika ulagačima se daje sigurnost, budući da su vrijednosni papiri u koje ulažu otvoreni fondovi uglavnom likvidni i njima se najvećim dijelom trguje na organiziranim tržištima. "Prednost uzajamnih fondova je mogućnost lakšeg ulaska u otvoreni fond i izlaska iz njega. Ulagač od društva koje upravlja fondom dnevno može zahtijevati isplatu svojih udjela u fondu, a društvo je dužno da novac isplati" kazao je Vrana.

Veličina uzajamnog fonda se svakodnevno mijenja, jer ulagači svoje udjele mogu svakodnevno kupovati i prodavati. Što je broj udjela veći, to je veći i porfolio fonda, pa raste i mogućnost da i društvo koje upravlja fondom i ulagači ostvare veću zaradu. Prema Vraninim riječima, trebaće vremena da ovaj novi finansijski proizvod u većoj mjeri prihvate građani, iako je prva inicijalna ponuda fonda MF – Global.ba pokazala da investicijska kultura u BiH raste.

"Mogućnosti koje nude uzajamni fondovi poznate su investitorima iz regiona i oni će u početku, vjerovatno, biti i najveći ulagači. Uostalom, tako je bilo i sa privatizaciono – investicionim fondovima u koje su prvo ulagali stranci, da bi se kasnije uključili i naši ljudi" istakao je Vrana. U svakom slučaju, širenje ovakvog načina ulaganja može se očekivati, a samim tim i pojava novih uzajamnih fondova.