Budućnost inteligentne hrane - Spajanje prehrambene i farmaceutske industrije

Uporedo sa pametnim uređajima, budućnost će obilježiti inteligentna hrana za koju se predviđa da će već do 2018. na globalnom tržištu dostići vrijednost od 250 mlrd USD, te da će postati jedan od stubova budućih zdravstvenih sistema. Riječ je o posebnom segmentu ishrane za koji se koriste termini "hranljiva farmaceutika", "prehrambena farmaceutika" ili "nutriceutika" još od kraja osamdesetih godina prošlog vijeka, a obuhvata prehrambene proizvode koji pružaju zdravstvenu korist konzumentu. Ovaj brzo rastući sektor uključuje funkcionalnu hranu (kao što su proizvodi obogaćeni vitaminima), dodatke ishrani (razne vitaminske i druge suplemente), sportske napitke i medicinski formulisanu hranu.

Nutriceutika je u posljednjih nekoliko decenija stvorila svoje jedinstveno tržište, kao rezultat zajedničkog interesa dve ozbiljne industrije – farmaceutske i prehrambene - da kreiraju proizvode koji će potrošače uvesti u novo doba zdravije ishrane. Iako Evropa ispoljava veliko interesovanje za zdravu hranu, sa ukupnim učešćem od 14% na globalnom tržištu nutriceutike primjetno zaostaje za azijskim zemljama, među kojima samo Japan zauzima 22 odsto globalnog tržišta. Glavni razlog zaostajanja je u različitim načinima života i ishrane. Konzumenti na evropskom tržištu su veoma dobro informisani o prednostima ovakve ishrane, pa je izražena potražnja za tehnološki naprednijim proizvodima, što uslovljava duže rokove i veće troškove u proizvodnji, a time i više maloprodajne cene.

Vodeća uloga u zdravstvenoj prevenciji

Nijemci su glavni pokretači ove industrije u Evropi sa tržišnim učešćem od 23%, usled značajnih ulaganja u naučna istraživanja i tehnologiju, na kojima se zasniva razvojrazličitih varijanti nutriceutičkih sastojaka. Prognoze za ovaj segment tržišta u Evropi se prave na osnovu trendova u vodećim zemljama, među kojima su, pored Njemačke, Francuska, Italija, Velika Britanija, Švajcarska i Rusija, kao i na bazi predviđanja ključnih igrača na evropskom tržištu.

U Evropi su razvijenii brojni distribucioni kanali za ovu vrstu proizvoda kroz lance supermarketa, apoteka i prodavnica zdrave hrane. Tržište je trenutno segmentirano na funkcionalnu hranu, pića, funkcionalne dodatke ishrani, stočnu hranu i ličnu higijenu. Postoji i podesegmentacija po tipovima proizvoda kao što su: prebiotici, probiotici, omega-3, amino kiseline, peptidi i proteini, fitohemikalije, vitamini, minerali, vlakna, specijalni ugljeni hidrati i karotenoidi.

U modernom svijetu, prehrambena farmaceutika će vjerovatno imati centralnu ulogu u procesu preventivne zdravstvene zaštite, gde proizvođači postaju deo sistema brige o pacijentima. Buduća "superhrana" može potencijalno da se uhvati u koštac sa uzrocima različitih zdravstvenih poremećaja i auto-imunih bolesti (dijabetes, gojaznost i kardio-vaskularne bolesti, multplaskleroza, alergije i slično), povezujući ishranu sa ljudskim genomom.

Stoga, nutriceutika predstavlja veliki izazov i za prehrambene i za farmaceutske kompanije, jer svaka od ovih industrija ponaosob ima znanja i iskustva koja nedostaju onoj drugoj. Prednosti prehrambenih kompanija su u poznavanju svih elemenata u procesu proizvodnje hrane, kao i dugogodišnje iskustvo u proučavanju ponašanja veoma širokog segmenta potrošača, ali im, često, nedostaju naučno istraživački kapaciteti da bi stigli do rezultata koji mijenjaju pravila igre na tržištu ovih proizvoda.

Sa druge strane, farmaceutske kompanije imaju vrlo jake istraživačke kapacitete i razvijene odnose sa različitim stejkholderima, ali kruta organizaciona struktura koju nameće njihova primarna djelatnost, često ih ograničava da bolje razumiju potrebe potrošača u ovom segmentu tržišta i da se brže prilagođavaju promjenama u njihovim navikama.

Intenzivnije spajanje i preuzimanje

Imajući to u vidu, samo je pitanje trenutka kada će spajanja i preuzimanja kompanija u oba sektora postati daleko intenzivnija nego do sada. Prema podacima banke BournePartners, tokom 2014. evidenrano je 185 pripajanja i preuzimanja privatnih i javnih proizvođača nutriceutika, što je drastično povećanje u odnosu na 95 akvizicija u 2011. godini. Naime, bankari konstatuju da ova industrija privlači mnogo interesovanja i predviđaju veliki broj transakcija, dodajući da će mnoge manje kompanije ili startapi sa inovativnim idejama u industriji nastojati da razviju saradnju sa većim igračima na tržištu, kako bi lakše stigle do kupaca.

Najinteresantnije transakcije u toku ove godine su odluka kompanije Mondelez International (bivši KraftFuds) da preuzme kompaniju koja se bavi proizvodnjom bezglutenskih užina, kao i Heršijev dogovor za preuzimanje kompanije koja se bavi proizvodnjom visoko proteinskih grickalica od mesa.

U procesu pripajanja ili preuzimanja, svaka kompanija može doprinijeti svojom stručnošću, a kako "super hrana" pokriva širok dijapazon proizvoda, od sportskih napitaka koji su dostupni u supermarketima, do proizvoda koji se nabavljaju isključivo na recept za pacijente sa teškim oboljenjima, njena proizvodnja predstavlja šansu za diversifikaciju poslovanja i u prehrambenoj i u farmaceutskoj industriji.

Najpoznatiji primjer uspešne integracije prednosti u obje industrije je kompanija "Nestle", koja je 2011. godine formirala "Nestle HealthScience" jedinicu, sa ciljem da ulaže u proizvođače inteligentne hrane, kao što su napici za osobe sa metaboličkim poremećajima i medicinska hrana za osobe koji imaju Alchajmerovu bolest. Krajem prošle godine, "Nestle" je restrukturirao ovu jedinicu u namjeri da se usredsredi i na medicinsku i terapeutsku ishranu. Analitičari ocjenjuju da "Nestle" ima ambicije da se pozicionira kao lider u razvoju hranljivih terapija, koje će u budućnosti promeniti način na koji će se upravljati zdravljem.

Kompanije nutriceuta pronalaze različite načine da privuku pažnju potrošača, kao i da podučavaju druga preduzeća o metodama poslovanja u ovoj industriji. U Evropi je najpoznatiji sajam zdrave hrane i nutriceutike VitafoodsEurope, koji od svog osnivanja 2013. godine privlači sve veći broj posjetliaca. Na ovogodišnjem sajmu u Ženevi, održanom početkom maja, pored najnovijih proizvoda predstavljena su i aktuelna naučna istraživanja, inovativni pristupi u ovom biznisu i potencijalne prilike na tržištu, a među 820 kompanija iz cijeloga svijeta su bile i kompanije iz Hrvatske i Slovenije.

Proizvodnja nutriceuta predstavlja veliki potencijal na evropskom tržištu s obzirom na ubrzani rast tražnje za ovim proizvodima. To je šansa i za Srbiju da se pozicionira kao specijalizovani proizvođač zdrave hrane sa svojim jedinstvenim brendovima. Naime, iako se koncept prehrambene farmaceutike zasniva na inovativnim tehnologijama i novom poslovnom pristupu, osnovna ideja je povratak tradiciji koja je zajednička za sve narode – da je hrana osnovni izvor zdravlja. Stoga i za pametne namirnice budućnosti važi izreka još iz antičkih vremena, a koja se pripisuje Hipokratu, začetniku zapadne medicine: "Neka hrana bude tvoj lijek".

(Tekst je preuzet iz magazina "Biznis&Finansije", jul/avgust 2015)