Ratari trpe najveću štetu u Semberiji

- Kukuruz je odavno zreo i mogao bi već sad da se vrše, ali samo tamo gdje nije uništen. Situacija je katastrofalna i od kukuruza gotovo da nema ništa - kaže Radić i dodaje da će samo oni koji su koristili sistem za navodnjavanje imati prinos, ali da je takvih tek dva do tri odsto u Semberiji.

Prema Radićevim riječima, ni parcele pod sojom nisu u boljoj situaciji od kukuruza, a, osim što joj je nedostajala kiša, ovu kulturu napale su bolesti i štetočine.

- Do sada su parcele pod sojom tretirane već dva puta, a problem je što se ova vrsta tretiranja mora raditi na temperaturi od 24 stepena Celzijusova, kasno noću ili u ranim jutarnjim časovima - kaže Radić.

On dodaje da će poljoprivredni proizvođači, koji se bave stočarskom proizvodnjom, imati mogućnost da nešto od kukuruza iskoriste, jer će se jedan dio ove kulture naći u silaži za stočnu hranu.

Cijena kukuruza na pijaci je već 45 feninga po kilogramu, kaže Radić, a primijetan je pad cijene svinja.

- Kukuruz je 45 feninga, a cijena svinja je pala i iznosi 3 KM po kilogramu jer uzgajivači nemaju čime da prehranjuju stoku. Prisiljeni su da je prodaju, a na taj način uništavaju stočni fond. Međutim, bez obzira na to što se jeftino prodaje stoka, ne vjerujem da će u mesarama cijena mesa biti niža - rekao je Radić i napomenuo da su i povrtari pretrpjeli veliku štetu usljed suše.

Radiša Rikanović, poljoprivrednik iz Broca, kaže da je pšenica ove godine izbjegla dugi sušni period i da je "dosta dobro prošla", ali je kukuruz u najvećem dijelu uništen, gotovo da ga i nema.

- Ipak, situacija je malo bolja na onim parcelama, gdje sam uspio da primijenim svu agrotehniku - rekao je Rikanović.

Poljoprivrednici navode da su sorte kukuruza FAO 300 i 400 bolje podnijele sušu – zrno je uspjelo do kraja da sazri, iako klip nije dovoljno razvijen i krupan.

Ipak, naglašavaju, bilo bi potrebno da padne malo kiše da bi zrno još bolje najedrilo i da se ne bi sasušilo.

I farmeri u Semberiji zabrinuti su sušom koja ove godine traje mjesecima.

Predsjednika Udruženja "Stočar" iz Bijeljine Ostoja Nikolić kaže da je proizvodnja mlijeka drastično opala.

- Nekada se mlijeko proizvodilo do 1.500 litara dnevno, a sada je palo na 900 do hiljadu litara, zavisno od dnevne temperature. Stoka po velikim vrućinama nerado uzima hranu, samo konzumira vodu, te dolazi do pada proizvodnje - rekao je Ostojić.

Agronom Stanko Tadić istakao je da su vrućine nanijele veliku štetu ratarskim kulturama i povrću na otvorenom, ali da su u dobrom stanju kulture uzgojene u plastenicima.

- Kada je riječ o povrtarskoj proizvodnji neophodna je jedino redovna prihrana i zaštita od štetočina. U Semberiji ima vode, povrće se u plastenicima zaliva svaki ili svaki drugi dan, prihranjuje i štiti od šetočina - naveo je Tadić.