Skupština Crne Gore usvojila konverziju kredita u francima u evre - Da li je to pravo rješenje i za dužnike u regionu?

Za 683 Crnogorca, korisnika kredita vezanih uz švajcarski franak, stiglo je olakšanje – Skupština Crne Gore usvojila je Zakon o konverziji kredita kojim će se njihove obaveze preračunati u eure i to na dan zaključenja ugovora te uz fiksnu kamatu od 8,2%. Teret kursnih razlika u jednakoj srazmjeri podjeliće korisnik kredita, banka i država.

Budući da je riječ samo o jednoj bankarskoj instituciji koja je davala takve kredite, a to je Hypo Alpe Adria Banka, ona je dobila rok od 30 dana da pretvori sve kredite vežući ih uz euro, a ne švicarski franak, te 45 dana da korisnicima dostavi nove ugovore, piše "Al-Jazeeera Balkans".

Iako je euro, zapravo, domaća valuta u Crnoj Gori, vijest iz Podgorice sa zanimanjem su pratili u regiji jer se korisnici kredita vezanih uz švajcarski franak u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji već godinama bore da olakšaju otplatu svojih obaveza prema bankama. Ako ne u evro, što je jedan od predloženih modela rješenja, predlažu konverziju kredita u nacionalne valute.

Na području Srbije veliki je broj građana zaduženih u kreditima vezanim uz franak. No, odgovorni na finansijskom portalu kamatica.com ne savjetuju primjenu takvog rješenja u Srbiji.

- Ne bih savjetovao konverziju u drugu valutu, jer to jedino može da bude evro čija dugoročna perspektiva je jačanje, dok je perspektiva švajcarskog franka slabljenje. S obzirom da su građani u ovom momentu uglavnom zaduženi na 15 i više godina, savjet je da u ovom momentu ništa ne mijenjaju već prate razvoj situacije - poručuje Dušan Uzelac, vodeći čovek tog portala.

Denis Perinčić iz Republičke unije potrošača Srbije priču vraća na početak, podsjećajući kako su banke svojevremeno davale kredite u dinarima dobijenim iz profita, a ne u francima, "kako se pogrešno predstavlja javnosti". U tom smislu, objašnjava pojam "moralnog hazarda" po kojem je situacija u kojoj su se danas našli kreditno zaduženi "posledica nepružanja potpune informacije potrošaču, odnosno rizika kojem su izloženi". Tvrdi da su banke znale da će franak "enormno rasti, a niske kamatne stope samo su bile mamac".

- Banke su zaradile kako na kursnoj razlici, tako i na jednostranom dizanju kamatne stope. Znali su ili morali znati da će doći do skoka "švajcarca", samo je postavljeno pitanje da li će niska kamatna stopa biti dovoljna da franak na dugu stazu bude pobeđen. Danas se vidi da niska kamatna stopa nije bila dovoljna da neutralizuje skok švajcarca u odnosu na evro - podsjeća Perinčić.

Upozorava i kako će "švajcarac skakati, jer je to neminovno, samo je pitanje koliko će to biti".