Stvari Marije Kiri radioaktivne još 1.500 godina?!
Svi koji žele da bezbjedno pregledaju zabilješke nobelovke Marije Kiri moraće da sačekaju 1.500 godina - što je vremenski rok nakon kog će sveske, predmeti i odjeća prestati da budu radioaktivni!
Pisanje o životu Marije Kiri koja je zajedno sa svojim mužom Pjerom otkrila polonijum i radijum, može biti pravi izazov.
Njene bilježnice, odjeća, namještaj i sve što postoji u njenom pariskom domu je - radioaktivno.
Svi koji žele da vide zapise moraju da potpišu kako preuzimaju odgovornost za eventualne posljedice.
Nakon toga, u Francuskoj nacionalnoj biblioteci dobiće pristup zabilješkama, koje su zatvorene u posebnoj bezbjednosnoj kutiji zbog radioaktivnosti.
Porodica Kiri dugo nije znala ništa o opasnosti od radioaktivnog materijala. Istraživanjem su pokušali da otkriju koje su supstance radioaktivne i zbog čega.
Dobar dio njih, poput uranijuma, plutonijuma i torija nalazio se u kućnoj laboratoriji i svijetlio je po noći.
Marija Kiri nosila je "svjetleće predmete" u svom džepu. Ona i njen muž koristili su samo standardnu laboratorijsku odjeću.
Ona je umrla u 66. godini života 1934. godine od posljedica aplastične anemije koja je uzrokovana istraživanjima radioaktivnosti.
Njenu kuću su do 1978. godine koristili Institut nuklearne fizike Univerziteta u Parizu i Kiri fondacija.
Stan je bio pod stalnim nadzorom, a nakon nekog vremena vlasti su shvatile da je potencijalno opasan, nakon što je u njegovoj blizini porasla stopa oboljelih od karcinoma.
Laboratorija i zgrada dekontaminirani su 1991, a godinu dana nakon toga omogućen je pristup materijalima i bilješkama, koji su uklonjeni iz kuće.
Pisanje o životu Marije Kiri koja je zajedno sa svojim mužom Pjerom otkrila polonijum i radijum, može biti pravi izazov.
Njene bilježnice, odjeća, namještaj i sve što postoji u njenom pariskom domu je - radioaktivno.
Svi koji žele da vide zapise moraju da potpišu kako preuzimaju odgovornost za eventualne posljedice.
Nakon toga, u Francuskoj nacionalnoj biblioteci dobiće pristup zabilješkama, koje su zatvorene u posebnoj bezbjednosnoj kutiji zbog radioaktivnosti.
Porodica Kiri dugo nije znala ništa o opasnosti od radioaktivnog materijala. Istraživanjem su pokušali da otkriju koje su supstance radioaktivne i zbog čega.
Dobar dio njih, poput uranijuma, plutonijuma i torija nalazio se u kućnoj laboratoriji i svijetlio je po noći.
Marija Kiri nosila je "svjetleće predmete" u svom džepu. Ona i njen muž koristili su samo standardnu laboratorijsku odjeću.
Ona je umrla u 66. godini života 1934. godine od posljedica aplastične anemije koja je uzrokovana istraživanjima radioaktivnosti.
Njenu kuću su do 1978. godine koristili Institut nuklearne fizike Univerziteta u Parizu i Kiri fondacija.
Stan je bio pod stalnim nadzorom, a nakon nekog vremena vlasti su shvatile da je potencijalno opasan, nakon što je u njegovoj blizini porasla stopa oboljelih od karcinoma.
Laboratorija i zgrada dekontaminirani su 1991, a godinu dana nakon toga omogućen je pristup materijalima i bilješkama, koji su uklonjeni iz kuće.
Tagovi:
Marija Kiri
uranijum
plutonijum
Kiri fondacija
Institut nuklearne fizike Univerziteta u Parizu
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora