Ni metar nove biciklističke staze u Banjoj Luci - I u ovoj godini na raspolaganju svega 8 km

Gradnja novih biciklističkih staza nije u planu u ovoj godini, iako je biciklista sve više, a Banja Luka sa samo oko osam kilometara raspoloživih staza na posljednjem mjestu gradova u regionu.

- U okviru zajedničke komunalne potrošnje za ovu godinu nije predviđena izgradnja novih biciklističkih staza. Dosadašnje aktivnosti, kada je u pitanju biciklistički saobraćaj, bile su usmjerene na održavanje postojećih staza u gradu i održavanju saobraćajne signalizacije vezane za biciklistički saobraćaj - rekao je Slavko Davidović, šef Odsjeka za saobraćaj u Gradskoj upravi.

Prema podacima istraživanja, Zagreb ima oko 140 km biciklističkih staza, Novi Sad preko 60 km, Beograd oko 50 km i Sarajevo oko 14 km.

Urađena je još ranije Studija biciklističkog saobraćaja grada Banja Luka, za koju je izrađena urbanističko-tehnička i projektna dokumentacija koja podrazumijeva izgradnju staza u Karađorđevoj ulici (od završetka postojeće biciklističke staze do raskrsnice sa zapadnim tranzitom), Bulevaru cara Dušana (od spoja sa biciklističkom stazom u Karađorđevoj do parka "Petar Kočić"), Gundulićevoj, Gavre Vučkovića, Majke Jugovića (od Ulice Olimpijskih pobjednika do Univerziteta), Bulevar vojvode Radomira Putnika, Bana T. Milosavljevića (od Gundulićeve ulice do Ulice kralja Petra I Karađorđevića), Dr Mladena Stojanovića i Knjaza Miloša. Međutim, realizacija toga nije planirana budžetom u tekućoj godini, niti se zna kada bi te staze mogle zaživjeti u stvarnosti.

Prema riječima Banjolučana, u gradu već vlada pravi biciklistički bum, a problem je i što postojeće biciklističke staze nisu povezane, već su rascjepkane.

- Često vozim bicikl Banjalučkim poljem jer je tamo najduža staza, a i vodi prema studentskom kampusu. Ta staza je već mnogo oštećena i puna rupa. Trebalo bi je sanirati, na to je nadležni trebalo da misle prije ljeta. Smatram da i kroz centar treba više staza, a ne da biciklisti jure između pješaka - kazala je Lana T., studentkinja.

Tihomir Dakić, biciklista i koordinator iz Centra za životnu sredinu, istakao je da je posljednjih godina primjetna ekspanzija korištenja bicikala.

- Prema tome, sa stazama ili bez njih biće sve više biciklista na ulicama, a veliki je broj rekreativnih sportskih društava koja okupljaju bicikliste i veliki je broj onih koji su shvatili koliko je bicikl korisno prevozno sredstvo - istakao je Dakić

Marko Nikolić, rekreativac koji voli vožnju na biciklu, ističe da svaki dan, ukoliko to vremenski uslovi dozvole, najčešće u grad dolazi biciklom s Lauša.

- Nemamo dovoljno raspoloživih staza, a kao veliki problem je i taj što pojedini nesvjesni vozači svoja auta parkiraju na mjesta predviđena za sobraćajne dvotočkaša, pa se mi biciklisti zbog toga moramo voziti glavnim saobraćajnicama. Nije ni čudo što spadamo u jednu od najrizičnijih grupa u saobraćaju - kazao je Nikolić.

Neđo Benković, trener Biciklističkog kluba BSK, takođe smatra da raspoloživih biciklističkih staza u gradu nema dovoljno i zbog toga se treninzi izvode na glavnim saobraćajnicama po gradu.

- Vozači bicikliste na putu ne poštuju, a roditelji su ti koji zbog sigurnosti svoga djeteta ne žele da upišu dijete na biciklizam. Druga stvar je i nedostatak finansija, koje su potrebne da bi se obezbijedila adekvatna pratnja doktora. Zbog svih tih razloga drumski biciklizam ide u stranu i uveliko ga je prestigao brdski biciklizam - istakao je on.