Na Balkanu treba zatvoriti 13 termoelektrana, četiri u BiH

Energija je tema s kojom se svaka zemlja na putu eurointegracija mora suočiti, poruka je iz Brisela.

Stručnjaci sugeriraju zemljama regije da djeluju na povećanju energetske učinkovitosti stambenih zgrada, efikasnijem iskorištavanju vjetra i sunca, ali i smanjenju upotrebe ugljena. U Briselu smatraju da je u regiji problem nedostatak političke volje. A vremena - nema.

Zemlje jugoistočne Europe, koje žele postati članicama EU-a, trebalo bi da počnu intenzivnije koristiti obnovljive izvore energije kako bi do 2050. godine ispunile cilj od 80% smanjenja emisije štetnih plinova.

Prema istraživanju Fondacije "Mreža za promjene jugoistočne Evrope", u zemljama regije bi se, zbog zastarjelosti i nezadovoljavanja standarda Evropske unije, trebalo obnoviti ili zatvoriti 13 termoelektrana.

U Bosni i Hercegovini četiri: između 2020. i 2025. četiri bloka TE "Tuzla", a do 2030. TE "Gacko", TE "Ugljevik" i TE "Kakanj".

U Hrvatskoj do 2020. treba da se zatvori samo jedna – TE "Plomin", kao i na Kosovu - TE "Kosovo" - tri bloka do 2020. godine, a preostala dva do 2025.

U Makedoniji je potrebno zatvoriti termoelektrane "Oslomej" i "Bitolj" između 2025. do 2030, u Crnoj Gori TE "Pljevlja", dok bi u Srbiji trebalo da se zatvore četiri termoelektrane. To su "Morava", "Kostolac", "Nikola Tesla" i "Kolubara", u razdoblju između 2025. i 2030.