Strani slatkiši potiskuju domaće - Uvoz konditora porastao za 6,2 mil KM, izvoz manji za 2 mil KM

Konditorska industrija RS nalazi se u sve većim problemima, što potvrđuje i zvanična statistika, koja je zabilježila da je uvoz slatkiša porastao za 6,2 mil KM - na 96,9 mil KM, dok je izvoz pao za 2 mil KM - na 47,7 mil KM.

Uprkos brojkama koje pokazuju negativne trendove, Slavko Stevanović, predsjednik Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije u Privrednoj komori RS, smatra da konditorska industrija, koja broji desetak proizvođača u RS, unazad nekoliko godina bilježi trend rasta proizvodnje i pored aktivnih problema pri nabavci sirovina i snažne konkurencije na tržištu.

- Domaći slatki proizvodi najviše se izvoze u zemlje regiona - kaže Stevanović i dodaje da se, pored okruženja, slatkiši iz RS mogu naći i na policama marketa Evropske unije, Australije, Kanade, SAD, Saudijske Arabije.

U Privrednoj komori RS ističu da uz sve probleme s kojima se susreću privredna društva u zemlji, kod konditora je izražen i problem negativnih efekata u promjenama kursa stranih valuta, jer su u velikoj mjeri uvozno zavisni sa sirovinama, poput kakoa i čokolade, koje se uopšte ne proizvode kod nas ili u malim količinama, kao što je slučaj s orasima ili lješnjacima.

Na domaćem tržištu naši konditori se suočavaju s preferiranjem slatkiša snažnih robnih marki iz inostranstva, koji se zbog strukture kapitala u trgovinskim lancima kvalitetnije pozicioniraju.

- Pored ovih problema, konditorska industrija u RS ima kvalitetnu politiku razvoja, jer se u pojedinim firmama najveći dio ostvarene dobiti ulože u razvojne programe i povećanje proizvodnje - istakao je Stevanović.

Dobar primjer u konditorskoj industriji je preduzeće "Daž Aleksandrija nova" iz Zvornika, koja se bavi proizvodnjom keksa, slanih grickalica i kakao-krem proizvoda. Oni ističu da je njihov obim proizvodnje 1.500 tona godišnje, te planiraju povećanje proizvodnje za oko 10 do 15%.

- Formiranjem takvog udruženja, uspjeli bismo da obezbijedimo i cjenovnu konkurentnost domaćih proizvođača jer bi se to udruženje borilo za regulisanje cijena uvoznih proizvoda i forsiralo domaću proizvodnju neophodnih sirovina - naglasili su u "Dažu".

Miroslav Turnšek, direktor "Mire", koja godišnje proizvede oko 5.000 tona gotovih proizvoda keksa i vafla, kaže da intenzivno rade na tome da u narednim godinama povećaju obim proizvodnje i što više uposle slobodne kapacitete.

Od ukupne proizvodnje 77% slatkiša "Mira" proizvodi za izvoz, a 23% za domaće tržište.

- Planiramo da do kraja 2015. godine investiramo u automatizaciju pakovanja - kazao je Turnšek.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, istakao je da Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS i Privredna komora RS, u saradnji s medijima, moraju kreirati efikasnu promociju kupovine domaćih proizvoda, između ostalog, domaćih slatkiša.

- Treba da se stvori ambijent u kome se kupovina domaćeg proizvoda izjednačava s platom domaćeg radnika - istakao je Pavlović i dodaje da je to lokalpatriotizam u ekonomskom smislu.

- Zašto se na menijima vrtića u RS ne bi nalazila domaća hrana i domaći keksići - pita se Pavlović.