Pogoni vape za šivačima - Tekstilna industrija najstabilnija grana privrede u istočnoj Hercegovini

Osim prehrambene industrije i energetskog sektora, u istočnom dijelu Hercegovine tekstilna industrija je trenutno najstabilnija grana privrede, koja i pored toga što je decenijama tradicionalno neafirmativna polako doživljava oporavak.

Iako nekadašnji tekstilni pogoni "Inkosa" u Ljubinju i Berkovićima i pored najava nisu pokrenuli proizvodnju, u Trebinju i Bileći se s proizvodnih traka nekadašnjeg "Novotexa" i "Nikole Tesle" gotova roba izbacuje punom parom, s mjesečnim izvozom oko 35.000 komada različitih odjevnih predmeta i HTZ opreme.

Aleksandar Kojović, direktor Radne jedinice "Trendtex", koji u zakupu ima tri proizvodne trake trebinjskog "Novotexa", kaže da i dalje proizvode HTZ opremu s mjesečnim kapacitetima od oko 14.000 komada, ali će, zahvaljujući novim poslovnim ugovorima, taj broj biti mnogo veći, čak možda i na sedmičnom nivou.

- Mi trenutno pokrivamo gotovo svo zapadnoevropsko tržište, počev od Njemačke i Austrije, za koje odavno radimo, preko Francuske, Holandije, Belgije, pa sve do Danske i Engleske i imamo u planu još mnogo više ugovorenog posla i proširenje kapaciteta na tri nove trake, gdje bi, pored 112 zaposlenih, zasigurno radilo još toliko - kaže Kojović.

U susjednoj Bileći je, međutim, u tekstilnoj branši uposleno oko 300 radnika, od čega je oko 200 u JP "Nikola Tesla" i stotinak tekstilaca u privatnim preduzećima "Nik prom" i "Pčelica Maja".

Nikola Rakić, jedan od rukovodilaca pogona JP "Nikola Tesla" u Bileći, kaže da imaju stabilan ugovoren posao s njemačkom firmom "Klaus Štajman", koja je Hercegovce angažovala kao prioritetne na svjetskom tržištu rada zbog toga što su im u prošloj godini uradili 126.000 komada različite robe bez ijedne reklamacije.

- Trenutno mjesečno izbacujemo 21.000 komada različitih odjevnih ženskih predmeta, suknje, pantalone, bluze, majice, haljine, odnosno svu laku žensku konfekciju prilagođenu našoj opremi - kaže Rakić. On dodaje da im i u ovom trenutku nedostaje 40 obučenih mašinskih švalja, ali ih na hercegovačkom tržištu ne mogu naći, pa će morati sami organizovati obuku radnika. Iako se u bilećki Srednjoškolski centar svage godine upisuju učenici u Tekstilnu školu, to je uglavnom po jedno odjeljenje krojača, a ove struke ne treba ni u Bileći niti ikom u okruženju.

Sličan problem imaju i u Trebinju, pa je poslovodstvo iz oba grada saglasno da se problem mora riješiti prekvalifikacijom drugih kadrova.

- Starih švalja više nema, a mladi kadar nije adekvatno obučen, jer Trebinje i nema nikako tekstilnu školu, tako da ćemo, kada proširimo kapacitete, s Biroom za zapošljavanje morati organizovati obuku šivenja - kaže Kojović.

U Trebinju je, u kontekstu širenja proizvodnje, već stigao novi repromaterijal za šivanje zaštitnih odijela za Francusku, ali i u "Nikoli Tesli" su prije nekolika dana dogovoreni novi poslovi s još jednim njemačkim poslodavcem, tako da će radne snage sigurno nedostajati.

Budući da primanja u tekstilnoj industriji nisu velika, ni trebinjski ni bilećki tekstilci nemaju velike zarade, koje se u prosjeku kreću oko 450 KM, ali su, kažu, s obzirom na sveukupnu situaciju i nedostatak posla u cijeloj republici, ipak zadovoljni.