Kvalitet vodi na globalnu utakmicu - Kako metod "Six Sigma" pomaže firmama u BiH i Srbiji da izađu na svjetsko tržište?

Često čujemo da zemlje regije imaju kvalitetnu i jeftinu radnu snagu, ali konkuretnost njenih preduzeća u odnosu na Evropu i svijet je izuzetno mala. Osim što ih najprije interesuju administrativne procedure i olakšice, investitorima posebnu pogodnost predstavljaju mali izdaci za radnike. Nakon što pokrenu mašine i kadar, kreću u kreiranje i brendiranje dobrog proizvoda. Put ka stranim tržištima, sudeći prema iskustvima privrednika, nije lak.

Novi proizvodi, ali i oni koji se decenijama proizvode širom BiH, da bi dospjeli među kupce širom svijeta moraju da zadovolje određene standarde. Kvalitet je na prvom mjestu, a kako ga postići? Stručnjaci će reći "jedno je znanje, drugo je rješenje".

Cvjetko Jefimić, menadžer kvaliteta i projektovanja i Six Sigma Master Black Belt, koji u karijeri bilježi rad za "Mercedes", "Porshe", "Behr" i "Bertrandt" i sa iskustvom u više od 30 međunarodnih razvojnih projekata u automobilskoj industriji a i za portal "eKapija.com" govori o tome kako se vrhunski kvalitet kao cilj može postići na dva načina.

- Preventivno, znači unaprijed u razvojnoj fazi, prije nego što proizvod izadje na tržište. I reaktivno, znači u trenutnim procesima proizvodnje. Oba načina se mogu samo izvesti na najbolji način, ako se ne prave greške tj. ako se radovi izrade bez grešaka. Takvi ciljevi su već 60-ih i 70-ih godina bili popularni u industriji, poznati kao "strategija nulta greška" (zero defects strategy) - navodi na početku Jefimić.

Kako kaže Jefimić, koji je bio instruktor za obučavanje u Njemačkoj, SAD, Brazilu, Kini i Češkoj, obično se takvi ciljevi čine vizionarskim. Ali bitno je da uđu u svakodnevni rad, kao dio poslovne kulture u jednoj firmi. S obzirom na to da su greške sastavni dio posla i da se dešavaju svakodnevno, "ispunjenje cilja 'nulta greška' može biti izvodljivo samo ako se radnicima pruži struktura i alati za takav rad".

- I tu ulazimo u oblast "menadžment problema" tačnije "menadžment rešavanje problema". Ta praksa se pojavila 80-ih godina kao nastavak "strategije nulta greška". Najpoznatiji postupak iz te oblasti je metod i filozofija "Six Sigma".

"Six Sigmu" su sredinom 80-ih kreirala dvojica radnika firme "Motorola". Vrlo brzo se, kako kaže naš sagovornik, uzdigla kao vodeća filozofija za rešavanje problema i samim tim za postizanje vrhunskog kvaliteta.

Kako sve to funkcioniše?

Matematički, "Six Sigma" opisuje distribuciju podataka jedne proizvodnje. Tačnije rečeno, ako se proizvede jedan milion proizvoda, dopušteno je samo 3,4 greške (parts per milion – ppm). Drugim riječima, greške se dešavaju samo u 0,00034 % slučajeva.

- To na prvi pogled zvuči slično već predstavljenoj "strategije nulta greška" ali "Six Sigma" pruža mnogo više, što je čini uspješnom. Osim matematičke definicije, "Six Sigma" pruža i strukturu, tzv. DMAIC-ciklus i sve potrebne alatke za rad sa tim ciklusom u poslovnom životu. Skraćenica DMAIC stoji za engleske riječi Define (definiši), Measure (mjeri), Analyse (analiziraj), Improve (poboljšaj) i Control (reguliši) – navodi Jefimić.

Kako će se "Six Sigma" implementirati, i to je bitna stavka. Tri su načina, a prvi i najniži stepen znači upotrebu svih alata pod njenim krovom. Tako se može postići dobar efekat u rješavanju problema i podizanju nivoa kvaliteta. Dodatno, može se poboljšati obrazovanje radnika, što vodi i većoj motivaciji za uspješan rad.

- Srednji stepen implementacije i istovremeno naješće korišćen način upotrebe "Six Sigme" je sprovođenje projekata za rešavanje problema. Razlika izmešu osnovnog stepena i ovog stepena je, da školovani radnici, tzv. Belts, primjenjuju DMAIC-ciklus i u svakoj fazi koriste određene metode. Ovim putem se mogu riješavati komplikovaniji problemi, jer se koristi niz metoda, a ne samo pojedinačne.

Onaj treći, najviši stepen, znači da je "Six Sigma" postala filozofija jedne firme. Najpoznati primjer tog puta je, kaže, kompanija "General Electric" (GE) sa legendarnim menadžerom Džekom Velčom.

- Potrebno je mnogo iskustva i dugoročnog djelovanja, da se uplete "Six Sigma" u filozofiju i kulturu jedne kompanije. Iskustva poslednjih trideset godina su ogromna i pretežno pozitivna. U današnje vrijeme ne postoji velika firma koja se ne bavi menadžmentom rešavanja problema. To u današnjem brzom poslovnom svijetu jednostavno nijedan menadžer ne smije dopustiti - zaključuje Jefimić.

Najčešći promašaji u korišćenju "Six Sigme" su nepostizanje dovoljnog iskustva i nestrpljivosti, kao i neadekvatna podrška menadžmenta.

Troškovi obuke

Školovanje jednog radnika u ovoj metodi se kreće u zapadnoj Evropi od 5.000 do 10.000 EUR. Goran Ivanović MBA, iz banjolučke kompanije "Artnet" koja između ostalog nudi implementaciju "Six Sigme" kaže da školovanje radnika može biti znatno jeftinije organizovanjem edukacije preko partnerskih organizacija u regionu.

- Projekti koje se rade sa "Six Sigma"-om u velikim kompanijama donose u prosjeku od 50.000 pa do miliona evra uštede. Tako da se investicija brzo isplati. Kroz školovanje više radnika rezultat se povećava. Smatram da je ovo jako koristan alat za unapređenje rada naših kompanija. Šansi svakako imamo ukoliko iskoristimo pozitivna znanja uspješnih kompanija sa jedne strane i našu poznatu kreativnost i puno rada sa druge strane.

Benefita je, prema njegovom mišljenju, nekoliko - od edukovanja radnika/inženjera do poboljšanja ključnih faktora u biznisu (KPI). Takođe, "Six Sigma" se koristi i kao alatka za riješavanje tehničkih problema, kao i obuhvatna strategija za izgradnju procesa. Cilj je, kako kaže, stvoriti što stabilnije procese, kroz to proizvoditi kvalitetne proizvode i poboljšati šanse na tržištu.

Teodora Brnjoš