Kako brendirati BiH?

Na promociji su govorili politički analitičar Tanja Topić, autor studije i profesor Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba Božo Skoko, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci Radomir Nešković, urednik poslovnog portala Capital.ba Siniša Vukelić i profesor javnog mnijena Mladen Mirosavljević.

- BiH je u svijetu bez sumnje najprepoznatljivija po ratu. O tome uostalom svjedoči činjenica kako je rat u Bosni postao gotovo filmski stereotip. Tako će biti, kažu teoretičari imidža države, sve dok BiH ne ispriča neku atraktivniju priču o sebi ili s rata preusmjeri pažnju na kvalitete i prednosti zemlje kroz neki značajniji međunarodni događaj. Šta je to što bi moglo simbolizirati savremeni identitet BiH i što bi se pojavilo u mislima jednog stranca na spomen ove države, a da nije rat - pitao je Skoko.

Skoko smatra da su to mentalitet ljudi, gostoljubivost i otvorenost, prirodne ljepote i prirodna raznolikost, multikulturalnost, susret različitih vjera i kultura, geografski položaj, bogata i neiskorištena kulturna baština, turistički potencijali i atrakcije i dobro okruženje.

Među najveće prirodne atrakcije su uvršteni, između ostalih, nacionalni parkovi Kozara, Sutjeska i Una, prašuma Perućica, Neretva i njen kanjon, vodopadi u Martin Brodu, kanjon Tare, izvor Bune, vrelo Bosne, kanjon Vrbasa, Vlašić i Zelengora, Bjelašnica, Igman i Jahorina, Livanjsko polja i divlji konji, banje u BiH, Mostar, Baščaršija, banjoučka tvrđava Kastel, Jajce, Radimlja kod Stoca, Titova pećina, Potočari, samo su neke od istorijskih lokacija u BiH, koje bi, smatra Skoko, trebalo dodatno promovisati i zaštititi.

Na spisku kulturnih ustanova su sarajevska Vijećnica, Zemaljski muzej, Katedrala u Sarajevu, Saborna pravoslavna crkva u Sarajevu, banjolučki Hram Hrista Spasitelja, Stari most u Mostaru, Hadži-Alijina džamija u Počitelju, Višegradski most, Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci, Gospino svetište u Međugorju, manastir Žitomislić, atomsko sklonište kod Konjica. Na gastronomskoj mapi nalaze se loza i šljivovica, pite, ćevapi, travnički sir, suhe šljive, tuzlanska so, smokve i grožđe, pršut.